Ljudi misle da ih je “ubio” propuh, a zapravo su inficirani opasnom bakterijom: Jave se ljekaru s teškim komplikacijama

Procjenjuje se da se između 8.000 i 18.000 ljudi godišnje zarazi opasnom bakterijom legionelom i to samo u Americi, dok u Evropi bude registrovano i do 10.000 ovih slučajeva. Nedavno su se slučajevi zaražavanja ovom opasnom bakterijom pojavili u susjednoj Hrvatskoj, a prije dva dana je stigla vijest i da je troje od petero njih preminulo.

Prema riječima profesorice dr. Svetlane Stanišić, doktorice nauka iz fizičke hemije, smrtnost od ove bolesti može biti prilično velika, piše Blic.

– Legionela pneumophila je prepoznata 1976. godine. Kako je došlo do toga? Bilo je neko trodnevno okupljanje američkih veterana u okviru američke legije i ispostavilo se da je 220 njih ubrzo bilo zaraženo i oboljelo od teške upale pluća, a 34 je i podleglo toj bolesti. Kao što vidite, smrtnost je prilično velika – kaže dr Stanišić u “Jutro na Blic”.

Nije rijetka pojava

Ističe i da njena pojava nije toliko rijetka, kao i da ima mnogo neprijavljenih slučajeva ove bolesti.

– Dosta je neprijavljenih slučajeva, zato što mladi ljudi kada se razbole od teške upale pluća uzrokovane ovom bakterijom, ne idu na identifikaciju patogena, ili pošto je period inkubacije između 2 i 10 dana, a može da bude i do 20 dana, i obično ljudi, kada dobiju upalu pluća, ne bave se time da li su bili blizu nekog ventilacionog sistema ili nekog rashladnog uređaja i da su od toga dobili. Najčešće sumnjaju na propuh – kaže dr. Stanišić.

Legionela dospijeva u organizam disajnim putem

Legionela može da se javi bilo gdje gdje stoji neka voda duže vrijeme.

– Bilo da prolazimo pored nekih neodržavanih fontana ili džakuzi kada koje su neodržavane, kada vidite kamenac, prljavštinu ili sluz, zatim u vodovodnim sistemima, gdje se voda nije puštala duže vrijeme… Sve tu mogu da se nakupe bakterije i da to bude izvor zaraze – kaže dr. Stanišić.

Navodi da se zaraza ne prenosi sa osobe na osobu, već da u organizam dospijeva udisanjem kapljica koje sadrže bakteriju. Ističe da je jako važno da se redovno čiste sva mjesta na kojima voda može dugo da stoji, a posebno klima uređaji.

– Važno je da bar jednom godišnje čistimo klima uređaje, kao i posude za ovlaživanje vazduha preko zime. Ako negdje dugo nije puštena voda iz vodovodnih cijevi, dobro je da pustimo ili hladnu vodu par minuta ispod 20 stepeni ili vrelu vodu preko 50 stepeni kako bi se pročistile cijevi. Oni koji su najviše u riziku su, da kažem, starije osobe. One najčešće mogu da podlegnu ovoj bolesti. Također, i osobe sa hroničnim bolestima poput dijabetesa, bolestima bubrega i jetre, bolestima pluća, a naročito pušači – kaže dr. Stanišić.

Napominje i da kod mladih ova bolest prolazi lakše i bez posljedica, a obično se tretira antibioticima prije nego što se iskomplikuje, tako da veliki broj tih slučajeva bude neprijavljen.

Legionela ili legionarska bolest pogađa sve starosne grupe, djecu veoma rijetko, a češće starije osobe, posebno one sa hroničnim oboljenjima pluća, srca i bubrega. Posebno su ugroženi ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom. Bolest je oko tri puta češća kod muškaraca nego kod žena, a u rizičnoj grupi su i pušači i alkoholičari.

Prema navodima stručnjaka, kritična mjesta za razmnožavanje legionele su: nepravilan priključak na vodovod, veza sa „tehničkom” vodom, poplavljene cijevi, zatvoreni dijelovi zgrada, nekoliko gostiju u hotelu, sezonski rad hotela, recirkulacija vode, organski “omekšivači”, niska temperatura tople vode

Mjere prevencije

Pored redovnog čišćenja klima-uređaja i redovne zamjene filtera, treba paziti i na klima-uređaje u automobilima. Također, ukoliko dugo niste boravili i svom stambenom objektu ili vikendici, savjet je da pustite vodu da curi desetak minuta prije nego što je koristite. Također, obratite pažnju i na mjesta gdje se skuplja kišnica, koja je tu dugo stajala.