Ljubić: Sve dok u Predsjedništvu BiH sjede osobe kao Komšić presuda “Ljubić” nije provedena

Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) jučer je najavio kako bi ponovno mogao intervenirati i nametnuti tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona ako se politički predstavnici ne dogovore. A dan ranije Šmit se sastao i sa Željkom Komšićem s kojim se prema obrazloženju Komšićevog ureda, složio oko toga da je presuda u predmetu “Ljubić” provedena njegovom intervencijom u izbornoj noći 2. oktobra 2022. godine.

S takvim tumačenjem ne slaže se bivši predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić, ali ni sam Božo Ljubić koji je pokrenuo tužbu pred Ustavnim sudom, piše RTV HB.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić navodi kako je skandalozno što se Šmit uopšte sastao s Komšićem.

– Jer je glasovima Bošnjaka uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva. Iz te iste pozicije u svakoj prilici po svakom pitanju djeluje protuhrvatski. Šmit je sastajući se s njim pokazao eklatantno nepoštovanje i prema hrvatskom narodu. On sigurno zna i to kako je Komšić njega okarakterizirao kao, citirat ću: “dezorijentisanog klauna” u jednom intervjuu u septembru prošle godine. Nakon svega toga Šmit pokazuje manjak samopoštovanja – kazao je Ljubić.

“Najgori cinizam”

Samo tumačenje kako je presuda “Ljubić” provedena smatra najgorim mogućim cinizmom.

– Upotrijebit ću i razumljivu hrvatsku riječ glupost. Naime, iz odluke Ustavnog suda jasno je kako je jedino Parlamentarna skupština nadležna provesti odluku Ustavnog suda, a ona to nije učinila što je Ustavni sud u više navrata potvrdio – istakao je Ljubić za RTV HB.

Da presuda “Ljubić” nije provedena i da Šmit svojom intervencijom nije zaštitio konstitutivne narode mišljenja je i bivši predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić, a sada je potvrdio i sadašnji ministar pravde Davor Bunoza.

– Suštinski odluka Ustavnog suda U-23/14 nije izvršena. Skrenut ću samo na paragraf ili tačku 51 iz našeg obrazloženja. U toj tačci govori se o legitimnom predstavljanju. I obrazlaže Ustavni sud zašto je potrebno da taj delegat koji uđe u Dom naroda ima u suštini bazu onoga koga predstavlja. Ako predstavlja Bošnjake bošnjačku bazu, Srbe srpsku, a Hrvate hrvatsku ili Ostale da na određeni način ima tu bazu – rekao je Tadić u Dnevniku RTV HB 26.aprila 2023.

– U istoj tačci Ustavni sud zapravo postavlja načelo konstitutivnosti u Federaciji BiH, a u kontekstu Doma naroda može biti ostvareno samo ako je popunjavanje Doma naroda učinjeno na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji BiH. Dakle ovo je ključna stvar koja se mora ostvariti da bi se uopšte govorilo da je odluka u predmetu “Božo Ljubić” provedena – istaknuo je za RTV HB ministar pravde Davor Bunoza.

Povećanje broja delegata

Šmit je povećavanjem broja delegata u klubovima konstitutivnih naroda u federalnom Domu naroda sa 17 na 23 smanjio je neproporcionalnost u predstavljenosti pojedinih kantona, ali Ljubić dodaje kako bit presude nije ispunjena.

– Federacija se sastoji od federalnih jedinica – kantona, međutim, bez obzira na navedeno Dom naroda nije dom federalnih jedinica nego dom konstitutivnih naroda. To je presudom naglasio Ustavni su u svojoj odluci. Konstitutivni narodi su izborne jedinice i Izborni zakon mora osigurati potpuni, da ne kažem stopostotni legitimitet. Šta imamo danas u Domu naroda na temelju intervencije Šmita? Umjesto Edina Fejzića u hrvatskom klubu iz Goražda sjedi Berina Fejzić. Dakle Goražde u kojemu žive 24 osobe hrvatske nacionalnosti ima jednog delegata u Domu naroda kao i Posavski kanton gdje živi preko 33.000 Hrvata. Ako se Šmit zbilja složio s Komšićem da je odluka u predmetu “Ljubić provedena, onda je po ovom pitanju sigurno neoobaviješten, pa čak i dezorijentiran. I sve dok u Predsjedništvu sjede osobe kao Komšić ova presuda nije provedena – poručio je Božo Ljubić.