Kuršumović: Pacijentu pomoći u prvih nekoliko sati nakon početka simptoma moždanog udara

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj, uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kiseonikom i hranjivim tvarima, a pacijentu je važno pomoći u prvih nekoliko sati nakon početka simptoma.

– Bez obzira o kojoj vrsti terapije se radi, pacijentu je moguće pomoći samo u prvih nekoliko sati nakon početka simptoma jer ako je ishemija (smanjen dotok krvi) dovela do odumiranja moždanog tkiva svaka terapija (korištenjem lijekova ili mehanička trombektomija) pacijenta može dodatno ugroziti više nego što mu može pomoći – naglasila je neurohirurg i neuroradiolog Adisa Kuršumović, u razgovoru za Fenu, na Svjetski dan moždanog udara.

Prema njenim riječima, danas je moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemični moždani udar, koriste se lijekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvni sud.

– Na taj način omogućava se ponovna uspostava krvotoka i sprečava odumiranje nervnih ćelija. Ta terapija može se primijeniti samo unutar prvih 4,5 sati od početka simptoma moždanog udara i pokazuje izuzetno dobre rezulatate kod manjih ugrušaka. Istraživanja su pokazala, da ugrušci do veličine od sedam milimetara mogu uspješno biti otopljeni sa tom vrstom terapijom, veći ugrušci nažalost ne bivaju otopljeni.

Prijete trajni invaliditet i smrtni ishod

Što je veći ugrušak, to je veći i začepljeni krvni sud, tako da je pacijent i teže pogođen, pa kod neuspješne terapije prijete trajni invaliditet ili često smrtni ishod – naglasila je.

Kako je kazala, za te pacijente jedina šansa za ozdravljenje nekad čak i potpuni oporavak je tzv. mehanička trombektomija gdje se endovaskularnim putem (kroz krvne sudove, uz pomoć katetera i tzv. stentretrivera) radi mehaničko vađenje ugruška iz zatvorenog krvnog suda, čime se ponovno osigurava dotok krvi i svih potrebnih hranjivih sastojaka u odgovarajuće dijelove mozga.

– Radi se o izuzetno uspješnoj metodi koja se od 2015. godine rutinski provodi u specijaliziranim centrima za liječenje moždanog udara u svijetu. U Bosni i Hercegovini takvi specijalizirani centri, koliko je meni poznato, još ne postoje, a ni mehanička trombektomija još nije uvedena kao standardna procedura za liječenje začepljenja velikih krvih sudova moždane cirkulacije – kazala je.

Prema njenim riječima, u naučnoj analizi stanja vezanog za tretman moždanog udara u 44 evropske zemlje, Bosna i Hercegovina je nažalost po svim parametrima na samom dnu ljestvice i u tamno crvenom predjelu.

Kuršumović naglašava da je moždani udar često oboljenje. Svake godine oko 15 miliona ljudi doživi moždani udar, a od tog broja otprilike pet miliona umre unutar prve godine od nastupa bolesti, a pet miliona ostaje sa trajnim invaliditetom. Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta, a treći je uzrok smrtnosti u svijetu. Do 2050. očekuje se udvostručenje broja pacijenata sa moždanim udarom.

Dvije vrste moždanog udara

Kako je pojasnila postoje dvije vrste moždanog udara. Najrasprostranjeniji je (85 posto) tzv. ishemični moždani udar, koji je posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom “doputuje” i začepi moždanu arteriju).

Kod hemoragičnog moždanog udara, koji čini 15 posto svih moždanih udara, dolazi do izljeva krvi iz krvnog suda u okolno moždano tkivo. Često je ta vrsta moždanog udara uzrokovana npr. rupturom aneurizme na jednoj od moždanih arterija.

Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena samo jedna strana tijela; iznenadne smetnje govora kao npr. otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi ili potpuna nemogućnost izgovaranja riječi; naglo smetnje vida kao npr. zamagljenje ili gubitak vida pogotovou na jednom oku ili u polovini vidnog polja. Među simptomima su i iznenadno nastala jaka glavobolja, često praćena povraćanjem bez jasnog uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije, vrtoglavice, te smetnje, nesigurnost i zanošenje u hodu.

Doktorica Kuršumović naglašava da je, na osnovu simptoma koji uvijek nastaju akutno, nemoguće prepoznati da li se radi o ishemičnom ili hemoragičnom moždanom udaru. To je moguće utvrditi jedino sa akutno urađenom dijagnostikom, u prvom redu CT-om.

– Svaki moždani udar je neurološki hitni slučaj i zahtijeva izuzetno brzu reakciju, kako pacijenta, tako i službe hitne pomoći i bolničke službe, te liječenje u adekvatnoj zdravstvenoj ustanovi. Novi podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim neurološkim odjeljenjima za moždani udar tzv. stroke units, u odnosu na bolesnike koji su liječeni na drugim odjeljenjima – naglasila je.

Najpoznatiji faktori rizika

Kako je precizirala, najpoznatiji faktori rizika (na koje se može utjecati a povezani su sa načinom života) su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i pretilost.

– Postoje i genetske predispozicije ili oboljenja, koja dovode do učestale pojave moždanog udara, na koje je nažalost nemoguće utjecati – naglasila je.

Doktorica Adisa Kuršumović rodom je iz Zvornika, a živi i radi u Njemačkoj. Ima pet specijalizacija (opšta medicina, neurohirurgija, intenzivna medicina, radiologija i neuroradiologija) i tri subspecijalizacije (hirurgija perifernih nerava, spinalna neurohirurgija i vaskularna neurohirurgija njemačke asocijacije neurohirurga). Ima višegodišnje radno iskustvo na vodećim pozicijama.

Objavila je brojne publikacije i prezentacije na međunarodnim kongresima, a zabilježila je i 670 citata na Academia.edu. Radi kao šefica neurovaskularnog centra u Villingen – Schwenningen u Schwarzwaldu, a od 2018. godine vanredni je profesor na Univerzitetu Furtwangen na masterstudiju Technical Physician.

Fena