Kriza sa kolerom u Africi gora nego ikada

Ekstremni vremenski događaji nemilosrdno su pogodili dijelove Afrike u posljednje tri godine, s tropskim olujama, poplavama i sušama koje su uzrokovale krize gladi i raseljavanja. Iza sebe ostavljaju još jednu smrtonosnu prijetnju: neke od najgorih epidemija kolere na kontinentu.

U istočnoj Africi umrlo je više od 6.000 ljudi, a prijavljeno je skoro 350.000 slučajeva od početka izbijanja kolere krajem 2021.

Malavi i Zambija imali su najgore epidemije dosad. Zimbabve je imao više talasa. Mozambik, Kenija, Etiopija i Somalija također su teško pogođeni.

Svi su iskusili poplave ili sušu — u nekim slučajevima i jedno i drugo — a zdravstvene vlasti, znanstvenici i agencije za pomoć kažu da je neviđeni porast bakterijske infekcije u Africi koji se prenosi vodom najnoviji primjer kako ekstremno vrijeme igra ulogu u pokretanju izbijanja bolesti.

– Epidemije su sve veće jer su ekstremni klimatski događaji sve češći – rekao je Tulio de Oliveira, naučnik sa sjedištem u Južnoj Africi koji proučava bolesti u zemljama u razvoju.

De Oliveira, koji je predvodio tim koji je identifikovao nove varijante koronavirusa tokom pandemije COVID-19, rekao je da se najnovije epidemije u južnoj Africi mogu pratiti do ciklona i poplava koje su pogodile Malavi krajem 2021. i početkom 2022. godine, prenoseći bakteriju kolere u područja u koja obično ne doseže.

U Zimbabveu i Zambiji broj slučajeva raste dok se bore sa teškim sušama, a ljudi se u svom očaju oslanjaju na manje sigurne izvore vode poput bušotina, plitkih bunara i rijeka, koji svi mogu biti kontaminirani. Nekoliko dana nakon smrtonosnih poplava u Keniji i drugim dijelovima istočne Afrike ovog mjeseca, pojavili su se slučajevi kolere.

Svjetska zdravstvena organizacija naziva koleru bolešću siromaštva, jer ona uspijeva tamo gdje su loši sanitarni uslovi i nedostatak čiste vode. Afrika je ove godine imala osam puta više smrtnih slučajeva od Bliskog istoka, drugog najteže pogođenog regiona.