Krivolov ugrožava divlju prirodu BiH: “Trofeji” važniji od moralnih vrijednosti i zakona

Krivolov jedna je od najvećih prijetnji za normalno održavanje biološke raznolikosti u divljoj prirodi. Cijene “trofeja” i rijetkog mesa su sve veće, a nelegalni lov postaje sve zastupljeniji.

Lov na divljač je djelatnost koja prati čovjeka kroz historiju i ako je prije bio način za preživljavanje, sada je lov za većinu lovaca postao hobi. To ne umanjuje važnost “čišćenja” i održavanja balansa u prirodi kojem lovci širom svijeta doprinose.

Međutim, kao prošlih stoljeća, krivolov i danas predstavlja ozbiljnu prijetnju istrebljenju rijetkih vrta životinja. Problem krivolova je teško iskorijenjiv i prisutan je u svakom lovačkom društvu, pa tako ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu.

Šta je cilj krivolovaca?

Danas se protuzakoniti lov vrši zbog koristi, tj. trofeja i divljači – mesa koje krivolovac uzima za svoje ili tuđe potrebe ili za prodaju ljubiteljima lovačkih trofeja i mesa radi zarade, poklanja se osobama za učinjenu ili očekivanu uslugu (mito i korupcija), ili se meso prodaje ilegalno ugostiteljskim objektima. Kada se u lovištu pronađe divljač ubijena u krivolovu, izbjegava se obavezna procedura prijave lovnoj ili nadležnoj inspekciji, policiji ili veterinarskoj službi, a nerijetko se trofej pripiše/prisvoji kao da je legalno odstrijeljen.

Većinom se u krivolovu ubija manja divljač (srneća, divlja svinja – nazime ili prase, sitna divljač), zbog lakšeg sakrivanja i prijevoza i to uglavnom noću. Kupna divljač (jelen obični, medvjed, vuk, divlja svinja), ipak, također izložena opasnosti od nezakonitog lova, ali se od njih obično uzima glava zbog trofeja i zadnje noge zbog mesa ili krzno i lobanja.

Krivolov je teško dokaziv, osim ako se krivolovac ne zatekne s lovinom, u lovištu, u prijevozu ili u nekom prostoru (podrum, stan, pomoćne zgrade).

Lov u Bosni i Hercegovini je dosta dobro uređen, postoje jasno razgraničeni vremenski periodi kada se smije loviti određena divljač, načine za lovljenje divljači koji su propisani zakonom, obuka za lovce koji ne mogu zakonito loviti bez dozvole za koju moraju položiti ispit. Međutim, ni to ne sprječava mnoge ljude da love bez dozvole i nezakonitim načinima.

Glavni federalni šumarski inspektor Muhamed Hodžić je pojasnio za Klix.ba koji su načini lova zabranjeni:

• Hvatanje otrovom, zamkama, gvožđama, klopkama i omamljujućim sredstvima, hvatanje ptica pomoću lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno uništavanje;
• gađanjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i gađanjem iz motornih čamaca; upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audioaparata i sličnim napravama, živih i umjetnih mamaca;
• upotrebom vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka;
• lov vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovačkim oružjem sa više od pet metka;

• proganjanje hrtovima i nerasnim psima;
• lov zaštićene divljači pomoću pasa; lov medvjeda progonom i prigonom;
• lov pticama grabljivicama i zvijerima.

Kazne za krivolov

“Krivolov je prisutan u BiH, a njegov stvarni obim je teško utvrditi, s obzirom da se isključivo zadokumentovani slučajevi mogu promatrati kao utvrđeni krivolov”, rekao je Hodžić.

Dok su kazne za krivolov, kada su u pitanju udruženja lovaca kao pravni subjekt, relativno visoke i kreću se od 5.000,00 do 12.000,00 KM, za fizička lica su kazne niske i kreću se u rasponu od 500,00 – 1.500,00 KM.

Svaka osoba koja primjeti krivolov može se obratiti nadležnoj inspekciji ili policijskoj stanici, ovisno o tome gdje se nalaze, odnosno lovačkoj udruzi koja upravlja tim lovištem koja, u skladu sa Zakonom, mora imati lovočuvarsku službu.

Strijeljanje pasa lutalica

Nedavno na području Rakovice u Federaciji BiH građani su u šumama pronašli više ubijenih pasa lovačkim oružjem. Slike se brzo proširile društvenim mrežama sa upozorenjem da u ovom području ljudi često prolaze šumom, kao i da u blizini se nalazi nekoliko konjičkih klubova te djeca često prolaze šumom na konjima.

Pored užasnih prizora koje mogu vidjeti, postoji i opasnost od toga da ubijanje pasa može prepasti druge lutalice i životinje koje mogu iz straha napasti ljude.

Glavni federalni šumarski inspektor je pojasnio da odredbama Zakona o lovstvu, korisnici lovišta obavezni su uklanjati štetočine u lovištu, u što spadaju i psi i mačke bez vlasništva (lutalice). Stoga ukoliko nisu ubijeni na privatnoj teritoriji, kazne za to nisu predviđene.

“Korisnik lovišta ima pravo i dužnost u lovištu ukloniti pse i mačke ukoliko se kreću lovištem protivno odredbi stava 2. ovog članka bez nadoknade vlasniku psa ili mačke”, rekao je Hodžić.

Muhamed Hodžić je naglasio da pojam pasa lutalica jedino je vezan za područje Balkana. Naime, čitav svijet u legislativi ne prepoznaje pojam pasa lutalica, izuzev napuštenih kućnih ljubimaca, za koje je jasno propisana procedura udomljavanja ili eutanazije u određenim slučajevima.

“Nažalost, naša država nema adekvatno rješenje za zbrinjavanje napuštenih, odnosno domaćih životinja (pasa i mačaka) bez porijekla vlasništva, pa oni predstavljaju problem cijelog društva jer ne postoji sistemsko rješenje”, rekao je Muhamed Hodžić.

Rješavanje problema krivolova zahtijeva ozbiljan rad na represiji putem propisa, jačanja ljudskih, materijalnih i drugih kapaciteta nadležnih inspekcija i lovočuvarske službe, kao i na edukaciji i djelovanju na svijest lovaca i građana. Važno je da ne zaboravljamo da životinjski svijet nije neograničen i da se prema divljim životinjama, kao i prema prirodi generalno moramo se odnositi s poštovanjem.

Klix.ba