Kosor: Plenković i Milanović ni oko čega se ne slažu, osim da je Čović najlegitimniji, najpraviji i najpošteniji predstavnik Hrvata

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor je uoči plenarnog zasjedanja Evropskog parlamenta na kojem će glasati o pristupanju Hrvatske u eurozonu prokomentarisala odnos Hrvatske prema BiH u periodu od njenog ulaska u EU.

O tome je li jedan od poraza premijera Plenkovića politika prema Bosni i Hercegovini ona dodaje kako politika Hrvatske prema BiH mora biti politika prema cijeloj BiH, a ne samo kada se govori o položaju Hrvata u BiH.

– Jer je to dobro i važno za Hrvate u BiH. A što se tiče tog proklamiranog zauzimanja hrvatske politike za promjenu izbornog zakona u zaštiti Hrvata, vidimo da je rezultat – ništa. Nula. Puno galame, puno slikanja i kukanja, a izbori raspisani. Predsjednik i premijer ni oko čega se ne slažu, ali oko toga da je Dragan Čović najlegitimniji, najpraviji i najpošteniji predstavnik Hrvata, potpuno su suglasni, dodaje Kosor.

Jadranka Kosor je nakon što je EU dodijelila Ukrajini kandidatski status istakla kako je to šamar za BiH. Osvrnula se povodom toga šta bi Hrvatska ili Plenković trebali poduzeti oko toga.

– Hrvatska se odavno, još od ulaska u EU, trebala pozicionirati kao liderica za ovaj dio svijeta, jugoistok Europe ili zapadni Balkan, što je pojam koji se nije smio upotrebljavati u vrijeme bivše predsjednice. Očekivala sam da ćemo mi kao nova članica biti lokomotiva koja vuče ideju jer mi najbolje možemo objasniti Europskoj uniji kakva je situacija na Zapadnom Balkanu nakon rata, kakva je situacija u pojedinim zemljama, uključujući Srbiju. Pa smo onda pustili da Srbija otvori pregovore iako vlasti tamo ne priznaju presude međunarodnih sudova i vuku nas za nos oko rješavanja problema nestalih osoba. Jer je bilo jasno da Srbija nikad neće moći zatvoriti Poglavlje 23 budu li vrijedila pravila koja su vrijedila i za Hrvatsku. Jer oni ne priznaju genocid, ne priznaju pravila Međunarodnog kaznenog suda. Mislim da su Komisija i Vijeće pogriješili što su Ukrajini i Moldaviji dali stvarnu nadu, a u isto vrijeme zemljama Zapadnog Balkana zapravo ništa. Trebalo je znati balansirati u interesu stabilnosti i smanjivanja ruskog utjecaja, navodi ona u intervjuu za Nacional.