Konstantan porast broja oboljelih u svijetu: U BiH gotovo 150.000 osoba s demencijom

Demencija je sporo, progresivno propadanje ranije stečenih mentalnih funkcija, što predstavlja trajan gubitak najmanje dvije kognitivne funkcije, a uključuje pamćenje, razmišljanje, rasuđivanje i sposobnost učenja. Nju uzrokuje više od 200 različitih bolesti te stoga postoje različiti tipovi demencije.

O tom stanju, kao i problemima s kojima se osobe s demencijom susreću, za “Avaz” je govorio doktor Osman Kučuk, direktor Centra za demenciju u Sarajevu.

“U periodu 2013.- 2015. radio sam naučno istraživanje prema kojem u BiH živi oko 150.000 osoba koje pate od demencije. Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu se svake 3 sekunde javlja novi slučaj demencije, a ovaj broj se povećava posljednih godina iz mnogo razloga. Jedan od njih je duži životni vijek ljudi, a drugi, koji je značajniji, jeste činjenica da nemamo preventivnih programa i sasvim je normalno da stanovništvo u tim okolnostima više obolijeva”, kazao je Kučuk.

Također je dodao da postoji šest-sedam grupa koje su uzročnici demencije, a najbrojniji su neurodegenerativni uzročnici, u koje spadaju najčešće dijagnosticirane bolesti, poput Alzheimerove, koju ima najveći broj oboljelih. Postoji, zatim, vaskularna demencija, alkoholna demencija itd.

Kako kaže, simptomi variraju od tipa bolesti, ali se uglavnom tokom bolesti izravnaju. Prvi simptomi mogu biti gubitak riječi, dezorijentacija, halucinacije, osjećaj zaboravljanja itd.

“Kada pričamo o prevenciji, činjenica je da mi u BiH nemamo programe prevencije i zbog toga imamo konstantni porast broja oboljelih, a iz tog razloga razvijene zemlje bilježe smanjenje broja oboljelih jer su svojim stanovnicima omogućile te programe, kao i postdijagnostičku podršku, koja je vrlo bitna kako bi se uspostavila kontrola napredovanja bolesti”, objasnio je dr. Kučuk.

Centar za demenciju, kako navodi, jedini je u jugoistočnoj Evropi i postoji već 12 godina, a u njemu je moguće dobiti svu potrebnu podršku te se pružaju i svi ostali programi koji obuhvataju: porodice, njegovatelje, medicinsko osoblje te ostalo uključeno osoblje u problem demencije. Ističe da je kod njih moguće utvrditi simptome, odrediti stanje osobe, kao i dobiti postdijagnostičku podršku.

“U Centru postoji savjetovalište koje pomaže porodici da se pomire sa dijagnozom bliskog člana i dobiju nužnu pomoć jer je briga o takvoj osobi jako teška i potrebno je znati kako se boriti s tim, a da pritom ne izgore u brizi i njezi”, naveo je Kučuk. 

Kučuk: U BiH nemamo programe prevencije. Facebook

Ove godine će, od 31. maja do 2. juna, biti održan “iCoDem”, najveći događaj stručnog okupljanja o temama “Palijativna njega u demenciji”, “Nasilje nad osobama oboljelim od demencije”, kao i “Zdravlje mozga u prevenciji demencije”.

“Problem je što je napravljena pogrešna formulacija palijativne njege u regulativi te je ona zbog toga uskraćena osobama koje pate od demencije. Teme koje će se obrađivati na “iCoDemu” su jako značajne. Kada pričamo o nasilju nad ovim osobama, ono se dešava na više nivoa. S jedne strane se može dešavati od porodice koja uskraćuje njegu, slobodu, zanemaruje i oduzima prava toj osobi. Drugo je zajednica u kojoj su te osobe vrlo često mete napada ili pljačke, a treća od sistema jer nisu obuhvaćeni regulativom kao druge grupe, a palijativna njega je samo jedna od diskriminacija s kojom se susreću”, istaknuo je Kučuk.

Podaci WHO kažu da će se u periodu do 2050. drastično povećavati broj oboljelih u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama.

Avaz