Kolumna Nedima Sladića: Od minusa do proljeća za Božić

Pred Bosnom i Hercegovinom predstoje izražene temperaturne oscilacije – od hladnoće početkom sedmice, do proljeća i južine za Božić, izraženog topljenja snijega, ali i rizika od novih poplava, samo je jedan dio sadržaja kolumne koju donosi meteorolog Nove BH, Nedim Sladić. No najprije vam donosi analizu dosadašnjeg toka decembra.

Decembar 2021. godine odlučio je ići stopama svog prethodnika, budući da je već u mnogim predjelima Bosne i Hercegovine ovo drugi mjesec uzastopno vlažniji od prosjeka. U odnosu na 11. mjesec koji je u centralnim predjelima ocijenjen kao ekstremno kišan, možemo reći da je decembar zasad pomazio spomenuta područja mirnijim vremenskim prilikama.

Takvu beneficiju nije imala Tuzla niti šire područje Tuzlanskog kantona, budući da su oštro kažnjeni intenzivnim snježnim padavinama koje su usljed teškog snijeg proteklog vikenda pričinile veliku materijalnu štetu, a iz sistema iskopčale na hiljade domaćinstava, ostavivši ih bez opskrbe električnom energijom.

Na području Tuzle palo je 39 cm snijega, dok je u višim predjelima ta cifra prelazila i pola metra.

Ni ovaj mjesec ne miluje… previše

Specifičnost ovog snijega je da je pristizao iz smjera centralne i zapadne Srbije istočnim i sjeveroistočnim strujanjem prema Tuzlanskom kantonu, a kao posljedica ciklone nad jugom Europe koja je pumpala veliku količinu vlage i toplijeg zraka prema Srbiji, dok se istovremeno sa sjevera gurao hladniji zrak zbog čega su se navedena područja našla na razgraničenju dvije zračne mase, gdje se topao zrak istiskivao u slobodnu atmosferu, hladeći, šireći, i kondenzujući se, što je uzrokovalo pojačanje intenziteta padavina – i obično ovakve sinoptičke situacije su idealne za intenzivne padavine na području Tuzlanskog kantona.

U skladu s takvom situacijom, snijeg je padao konstantno pri temperaturi od 0 ºC zbog čega je često bio vrlo gust i vlažan, a samim tim i težak, jer s jačim prodorom hladnoće sa sjevera i padom temperature došlo je do rasta pritiska i prestanka padavina, pri čemu snijeg nije imao priliku da postane sitniji.

Milijarde i milijarde litara vode nad Beogradom? Da, dobro ste pročitali!

Već prethodno natopljene grane kišom su pod dodatnom težinom vlažnog snijega pucale, što ne bi bilo neobično da je riječ o proljeću jer bi bile prekrivene lišćem – koje bi obnašale ulogu tereta.

Da bismo dočarali zašto su popucala brojne grane u gradu, najbolje je vidjeti idući podatak. Pošto podaci nažalost još nisu dostupni za Tuzlu o količini padavina koja je pala tokom proteklog vikenda na kvadratni metar, sličan primjer zbog sličnog problema koji je imala i Tuzla smo izračunali za grad Beograd koji pokazuje da je tog vikenda zabilježio 66 litara po metru kvadratnom, od čega 28 u kiši i 38 u snijegu. Impozantna činjenica je da je za manje od 48 sati palo padavina na svaki kvadratni metar teritorije Beograda koliko u prosjeku padne za decembar mjesec.

Međutim, ukoliko vidimo koliko se uistinu vode sručilo na teritoriju cijelog grada, uzeli smo podatke sa zvanične stranice grada Beograda u kojoj stoji da šira teritorija mjeri površinu od 3222 kilometra kvadratna, a potom i podatke Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srbije o 66 litre po kvadratnom metru.

Nakon izvršenih konverzija, izračunatih volumena i ukupnih brojki (kome bude zanimljivo, računica je dostupna na slici ispod) dobili smo da se na teritoriju cijelog grada Beograda proteklog vikenda izručilo slovom i brojem 212 milijardi i 652 miliona litara, što snijega, što kiše – a što je dovoljno da napuni čak 85.061 olimpijski bazen u koji stane 2.500.000 litara vode. I ne popucale pod tolikom količinom vode!

Temperaturni decembarski ringišpil

Da decembar i dalje ne prestaje s oscilacijama vremena mogli smo se uvjeriti u prvih 18 dana mjeseca decembra. Na primjeru Sarajeva idući graf oslikava česte temperaturne promjene koje jasno idu čas gore-čas dole, a što je posljedica promjenjivih vremenskih prilika u proteklom periodu čiji početak je obilježila južina, a potom i hladnija sjeverna visinska struja koja je obarala temperaturu zraka. Plava kriva linija predstavlja generalizaciju trenda pomjerajućeg prosjeka koristeći lokalnu linearnu regresiju (LOESS), koja funkcioniše vrlo slično kao KNN algoritam. Ona je dobivena tako što su se od postojećih i pripadajućih 18 tačaka pravili pripadajući podskupovi za aproksimaciju i fitting podataka uzimajući u obzir veće distance od početnih analiziranih tački koje su se potom smanjivale sa svakom idućom, kreirajući trend liniju koja nam okvirno može odati i prosjek temperature u povratnom periodu određenog mjeseca (primjera radi, period od 13.12. do 18.12. je bez bitnijih oscilacija u temperaturi, pa je za očekivati da trend neće imati veće odstupanje – što i vidimo da je slučaj).

Zime sa sve manje snijega

Priča o snijegu s početka priče bila bi nepotpuna ukoliko ne pogledamo i kako stojimo sa snježnim trendom unazad dvadesetak godina, budući da je do podataka iz osamdesetih i devedesetih teže doći. Svjedoci smo priča zadnjih godina kako je sve manje snježnih zima koje starijima, a naročito onima koji su ljubitelji snijega, sigurno vraćaju sjećanja na neke snježnije koje su mogli iskoristiti za sanjkanje na nekom

okolnom gradskom brdu. Mlađi bi se, pak, mogli sjetiti kraja zime iz 2005. i marta koji je donio 68 cm, ali i perioda s kraja 1999. na 2000, koja je u jednoj noći Sarajevu donijela 90 cm, dok je vjerovatno svima u pamćenju čuvena 2012. godina koja je donijela rekordnih 110 cm snijega. Međutim, takve zime postaju u periodu sve izraženijih klimatskih promjena sve rjeđe usljed sve toplijeg trenda, a što vidimo kroz primjer zadnjih godina, pri čemu su analizirane protekle 23 sezone – počevši s 1999/2000 i zaključivši je s 2020/2021, a radi lakše čitljivosti, na vrhu svakog stubića je napisana najviša izmjerena visina snijega.

Linearni trend crvenom bojom pokazuje jasan pad za 20 cm zadnjih 20 godina (s prosječnih 47 na 26), što pokazuje da svake godine otprilike u prosjeku gubimo po jedan centimetar pokrivača. To i ne zvuči na prvu strašno, međutim, strašnije zvuči podatak da smo 2012. imali rekordno visok snježni pokrivač, a samo dvije godine kasnije, atipične i teške 2014. rekordno niski odnosno gotovo dekorativni pokrivač koji je tokom cijele zime trajao maksimalno jednu sedmicu, budući da u februaru iste godine u gradu nije zabilježena niti jedna pahulja snijega, baš kao i u februaru 1990. i 2021. Ako pogledamo neki niz snježnijih zima, primijetit ćemo da tu nemamo neki jasno obrazac, ali primijetimo da generalizirajući pomjerajući prosjek pokazuje jasne oscilacije koje slijede nakon snježnijih i manje snježnijih zima.

Naredni period – velika temperaturna klackalica, tj. nastavak ringišpila

Pretposljednja sedmica 2021. godine ponovo donosi sve nepovoljnije vremenske prilike. Iako se danas izvedrilo i prolazno zatoplilo, anticiklonalno polje je počelo slabjeti, odnosno zračni pritisak je počeo prolazno padati. Razlog tome je spuštanje hladne fronte sa sjevera u prizemlju osom preko centralne Europe, no do Bosne će pristići vidno oslabljena, pa se bitniji utjecaj na vrijeme kod nas ne očekuje, izuzev što će se prolazno od sjevera i sjeveroistoka do jugoistoka Bosne porasti naoblaka zbog čega će ponovo biti oblačnije, a jedino na planinama istočne Bosne prisustvo vlažnijeg zraka će usloviti sasvim slabi, neznatni snijeg. Po visini se snažna dolina premješta preko istoka Europe, sa pripadajućim jezerom hladnoće koje će se zadržati istočnije od nas, pri čemu će temperature na području Ukrajine primjerice padati i ispod -25 ºC, a hladnoća će tek po rubu zakačiti našu zemlju, zbog čega će prolazno, ali osjetnije zahladiti.

Zbog toga će prvi dio sutrašnjeg dana u većem dijelu Bosne protjecati u znaku pretežno oblačnog vremena, dok će se na jugu Hercegovine zadržati pretežno vedro. U planinskim područjima istočne Bosne prolazno može zalepršati pokoja pahulja snijega. Od sredine dana prema poslijepodnevu od sjeverozapada će početi ponovo da jača zračni pritisak što će donijeti postepeno smanjenje naoblake, a do kraja dana u većem dijelu Bosne barem djelomično vedro vrijeme.

Najduže zadržavanje oblačnosti u centralnim i istočnim područjima Bosne. Prema večeri zbog pritjecaja vlažnog zraka ponovo se očekuje prolazan porast oblačnosti od sjevera zemlje prema jugoistoku. Od utorka anticiklonalno polje nalazit će se centrom u blizini naših područja što će za posljedicu imati stabilne vremenske prilike, te većinom sunčano, ali i dosta hladno vrijeme, kako će se nad našim područjima nalaziti hladan zrak po visini, s kojim će jutro u uslovima vedrine biti vrlo hladno, a ujutro na istoku Bosne će biti niske naoblake.

Na planinama jutarnje temperature zraka u uslovima vedrine spustit će se i do -15 ºC, a u nizinama većinom od -9 do -3, na jugu do 3 ºC, dok će dnevne biti u rasponu od -2 do 6, na jugu do 9 ºC. Srijeda donosi izmještanje anticiklonalnog polja prema istoku i to je zapravo početak kraja hladnijeg dijela sedmice, kako će sa njene zadnje strane početi pritjecati sve topliji zrak s jugozapada, a istovremeno sa sjeverozapada postepeno slabjeti zračni pritisak, koji će nagovjestiti novu, izraženu promjenu i tako prekinuti dotok hladnijeg zraka sa sjeverozapada jer će se transformisati visinsko strujanje na zapadno. Iako će jutro biti dosta hladno, naročito prema istoku Bosne, dan će uz više sunca obilježiti popuštanje hladnoće, a već prema poslijepodnevu i kraju dana na zapadu treba računati na postepen porast oblačnosti, kako će početi pristizati i sve vlažniji te topliji zrak. U četvrtak će stoga početi da jača razlika u pritiscima što će za posljedicu imati jačanje južine, a uz južnu padinu Dinarida i sve učestalije padavine, naročito kako dan bude odmicao, a snježna granica će sve više rasti kako će prodirati sve više topliji zrak po visini, što će sve intenzivnije topiti snijeg.

Takva situacija će se nastaviti i u petak, koja će nastaviti sa jačanjem juga, budući da će se visinska dolina sve više produbljivati, a u prizemlju se formirati Đenovska ciklona koja će odmicati prema istoku, pa nas za Božić očekuje klasična situacija po južini – sjeveroistok Bosne uz utjecaj feniranja preko sjeverne padine Dinarida i djelomično vedro te neuobičajeno toplo vrijeme, a Hercegovina pod niskim oblacima i uz kišu, nerijetko i intenzivnija, a u ostatku Bosne vjetrovito i uz promjenjive vremenske prilike uz česte izmjene povremene kiše te djelomičnog smanjenja naoblake usljed izraženijeg strujanja sa kraćim sunčanim intervalima, a temperature zraka za Božić prema trenutnim indikatorima bit će neuobičajeno visoke – jutarnje zahvaljujući južnom vjetru većinom od 6 do 12, a dnevne od 10 do 15, na sjeveroistoku Bosne lokalno i do 18 ºC.

Kako se ciklona bude približavala našim krajevima za očekivati je jače padavine širom zemlje tokom nedjelje, s kojom se u kombinaciji sa već istopljenim snijegom i kišom koja se prognozira čak i za najviše planine, a i dalje velikim zalihama vode u tlu, opravdano treba pribojavati od potencijalnih novih poplava krajem iduće sedmice, a i zimska sezona će se nakratko morati prekinuti usljed ekspresnog nestanka snježnog pokrivača, čak i s najvećih planinskih vrhova. A hoće li biti poplava i koliko nas intenzivne padavine čekaju – o tome ćemo svakako više pisati sredinom iduće sedmice u novoj kolumni.