Koliko treba da trenirate ako sjedite osam sati u kancelariji

U današnjem užurbanom stilu života jako je teško naći balans između sjedenja u kancelariji i fizičke aktivnosti.

Opuštanje uz omiljenu seriju na kauču nakon posla mnogima zvuči kao super provedeno poslijepodne ili veče, ali nismo svjesni kakve to posljedice ostavlja na naše zdravlje.

Često je to odmaranje poslije posla praćeno omiljenim grickalicama i nekom lošom kombinacijom namirnica. Problem nastaje kada se u mjesecu poveže više takvih dana nego onih u kojim smo fizički aktivni.

Izgled ovdje nije primaran, (iako svi težimo ka tome da lijepo izgledamo), nego je pitanje zdravlja i dobrog osjećaja u spostvenom tijelu.

Uzevši u obzir to da, ako idemo autom na posao i nakon posla ostanemo da odmaramo na kauču, u prosjeku provedemo oko 12 sati dnevno u sjedećem položaju.

Ljudsko tijelo je stvoreno za kretanje i zato nemojte da vas čudi zašto se sve više javljaju problemi praćeni gojaznošću, dijabetesom, inzulinskom rezistencijom, bolovima u leđima, problemima sa probavom kako kod mlađih, tako i odraslih.

Sljedeći put kad se budete pitali zašto imate manjak energije tokom dana i zašto vam se javljaju određene tegobe preispitajte svoj životni stil, jer često je rješenje tu negdje i nekad su dovoljne samo male promjene, pišu Nezavisne novine.

Najveći problem današnjice je što većina ljudi odlazak na trening shvata kao obavezu, a ne potrebu i aktivnost u kojoj uživaju i koja donosi mnogo benefita. Mnogi žele dobru formu, ali nisu spremni da budu istrajni na putu do postizanja iste. Ono što razlikuje one koji su u formi tokom cijele godine od onih koji su vječito nezadovoljni svojom formom je disciplina.

Pod formom mislimo na opšte stanje organizma uz fizički izgled kojim ste zadovoljni. Bez obzira na to da li želite da smršate, da se udebljate, popravite držanje ili na trening gledate kao na antistres terapiju, sigurno je da trening treba da postane važan dio vašeg života.

Često se poteže i pitanje: “Ako sjedim osam časova dnevno, da li treba da treniram svaki dan?” Pripremajući ovaj tekst naišla sam na neke studije koje govore o tome da fizička aktivnost poništava posljedice sjedilačkog načina života.

Pitanje je samo koja je to količina vježbanja.

Ako sjedite svaki dan, onda svaki dan treba da prošetate i da imate trening tri puta sedmično. Vikendom treba pojačati kretanje, pogotovo šumom. Preporučuje se bar da dva sata sedmično boravite na šumskom vazduhu i iskorstite sve benefiite iz prirode.

WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) je 2020. godine donijela smjernice o nivou fizičke aktivnosti.

Evo šta preporučuju:

Umjerena fizička aktivnost od 150 do 300 minuta sedmično (21 do 43 minuta dnevno), visoko intenzivna fizička aktivnost od 75 do 300 minuta sedmično.

Ponekad nam gust dnevni raspored sabotira vrijeme za fizičku aktivnost, ali služite se nekim trikovima kao što su šetnja ili vožnja bicikla do posla i nazad, koristite stepenice umjesto lifta, prošetajte poslije ručka.

Ako nemate vremena da šetate 60 minuta, prošetajte 15 minuta, jer sve se računa i tijelo sve pamti. Ako nemate vremena za cijeli trening, nađite tri-četiri vježbe koje ćete uraditi kad god nađete vremena. Ujutru nakon ustajanja uradite vježbe istezanja, nemojte odmah pojuriti za kafom. Sve je pitanje prioriteta i volje.

Sve je dobro dok vam trener savjetuje da vježbate, kada vam to savjetuje doktor, već je pet do 12, a često i kasno. Mislite o tome.