Koliko je zapravo zdravo praviti hranu u fritezama na vruć zrak

Friteze na vruć zrak su sve popularnije u svijetu, a zahvaljujući njima ljudi znatno uštede na korištenju ulja i masti u svakodnevnim obrocima. No, koliko je zapravo zdravo jesti hranu koju ste spremili u ovim uređajima?

Naime, postoje istraživanja koja su pokazala kako prženje na zraku stvara spojeve akrilamide, a koji mogu biti štetni. Međutim, friteze su korisne jer vam daju okus i teksturu pržene hrane, ali bez korištenja ulja ili minimalnom količinom ulja. S druge strane, mala količina ulja smanjuje vašu izloženost akrilamidima.

Friteze na vruć zrak nasuprot fritezama koje koriste mnogo ulja

Friteza na vruć zrak ili takozvani air fryer ima grijač koji emituje toplinu u komoru za kuhanje. Ventilator istovremeno cirkulira sitne kapljice ulja i vrući zrak oko hrane. To rezultira metodom kuhanja koja je bliža prženju nego pečenju.

One koriste vrlo malo ulja u poređenju s klasičnim fritezama. Međutim, njima je obično potrebno više vremena za prženje hrane, jer ulje koje se koristi u klasičnim fritezama ima veću toplinu od zagrijanog zraka.

Prednosti prženja na zraku

Općenito govoreći, prženje na zraku smatra se zdravijim od prženja u dubokom ulju. To je naročito istinito s obzirom na vezu između pržene hrane i bolesti srca. Velika konzumacija pržene hrane povezana je s rizikom od bolesti koronarnih arterija, zatajenja srca i moždanog udara.

Također, redovna konzumacija pržene hrane povezana je s pretilošću. Studija iz 2015. objavljena u časopisu Nutrients izvijestila je da konzumacija pržene hrane više od četiri puta sedmično povećava rizik od pretilosti za 37 posto u poređenju s konzumacijom pržene hrane manje od dva puta sedmično.

Pretilost je sama po sebi povezana s mnogim bolestima, uključujući: visok krvni pritisak, visok holesterol, dijabetes tipa 2, bolest žučnog mjehura, osteoartritis i apneja za vrijeme spavanja. Uz to, pretilost je faktor rizika i za 13 vrsta raka.

Kod zračnih friteza nekoliko kašika ulja je sve što je potrebno da se hrana ispeče, a kod dubokog prženja ne samo da se koristi više ulja, već postoji i veći rizik ponovne upotrebe i zagrijavanja ulja. To predstavlja određene zdravstvene rizike.

Kad god se ulje za kuhanje zagrijava na visokim temperaturama, ono mijenja svoj sastav i oslobađa potencijalno kancerogenu hemikaliju zvanu akrolein. Ako se ulje ponovo koristi proizvodi se više akroleina.

Udisanje i gutanje ponovno korištenih ulja može uzrokovati hromosomske promjene koje dovode do raka. Jedna studija iz 2019. godine objavila je da je podgrijano ulje za kuhanje povezano s povećanim rizikom od raka dojke, pluća, debelog crijeva i prostate.