Koliko je zapravo bitan prosjek na fakultetu?

Koliko poslodavci zapravo obraćaju pažnju na prosjek ocjena, u kojim to zanimanjima je neophodan, a u kojim poslovima se prosjek ne gleda?

U nekoj neformalnoj podjeli studenti se dijele na dve vrste, one koji uče za prolaz i one koji žele da imaju sve desetke.

Sasvim je normalno da budete u jednoj ili drugoj grupi studenata, na kraju svako ima svoje ciljeve za završetak fakulteta. Ali, koliko je zaista bitan prosjek na fakultetu?

Koliko je bitan prosjek na fakultetu?

Jedno je sigurno, i oni sa visokim prosjekom i oni sa malo manjim, na kraju završenih studija žele da se zaposle. Istraživano je za portal Startuj.com da li je i u kojoj mjeri važan prosjek na studijama. Koliko poslodavci zapravo obraćaju pažnju na prosjek ocjena, u kojim to zanimanjima je neophodan, a u kojim poslovima se prosjek ne gleda?

Dobre ocjene kao potvrda za trud

Marija Veletić (27) po zanimanju je defektolog, trenutno je na doktorskim studijama na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju i asistent je na Univerzitetu Educons.

– Tokom osnovnih studija nisam se previše opterećivala samim prosjekom ocjena, pogotovo na početku. Trudila sam se da dam svoj maksimum, ne razmišljajući previše o samoj ocjeni već o krajnjem cilju. Visoke ocjene mogu da budu dobra nagrada i motivacija za dalji rad, pa je tako i meni prijalo kada dobra ocjena potvrdi moj trud, kaže Marija.

Sagovornica smatra da na studijama sam prosjek nije toliko bitan i da je važnije primjenljivo znanje koje studenti ponesu sa fakulteta, kao i radna navika i odgovornost.

Marija navodi da je na svakom fakultetu jedan od uslova za upis na doktorske studije ostvaren prosjek na prethodnim nivoima studija. Konkretno, najčešće je uslov minimalna prosječna ocjena 8, ostvarena na osnovnim akademskim i master studijama.

– Za upis na doktorske studije najviše se gleda da li su objavljeni naučni radovi, pa tako i student koji ima manji prosjek od predviđenog može da ispuni uslove konkursa. Također, za sam rad na fakultetu je bitno zalaganje i posvećenost, što profesori zaista prepoznaju i vrednuju, napominje Marija.

Ona poručuje studentima da ne treba da budu previše opterećeni samim ocjenama, već da se trude da zaista usvoje znanje koje će im biti korisno u budućem radu, kao i da se uključe u vannastavne aktivnosti. Ukoliko se tako postave prema učenju, sigurna je da i rezultat u vidu dobrih ocjena neće izostati.

Znanje treba da bude primjenljivo

Angelina Vlaški (23) je studentica pete godine na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Predsjednik je Studentskog parlamenta, član Organizacionog odbora Naučne sekcije i student demonstrator na Katedri za patologiju. Ona smatra da prosjek nije najvažniji i da studenti ne bi trebalo da se rangiraju na osnovu toga, niti da im to stvara pritisak.

– Na medicini svako uči za sebe, zbog sebe i zbog svojih budućih pacijenata. Opterećivanje prosjekom može da izazove samo kontraefekat i da stvori nervozu. Tada student uči neke pojedinosti samo zbog ocjene, a ne zbog svog znanja, kaže Vlaški.

Ona ističe da na fakultetu studenti treba da se fokusiraju na suštinu, a to je da se usvoji znanje koje treba da bude funkcionalno i da kasnije može da se primijeni.

Angelina navodi da posle uloženog rada, truda i vremena u savladavanje neke tematike, svako želi dobru ocjenu koja je satisfakcija za uloženi rad i trud.

Kontinuitet bitniji od prosjeka

Jelena Veselinović, HR konsultant i vlasnica agencije HR Faktor ističe da značaj prosjeka na studijama zavisi od pozicije za koju se konkuriše.

– Za niže i srednje profilne pozicije i neka zanimanja koja su popularna na tržištu, npr. marketing, HR, administrativni poslovi, niko ne gleda prosjek ocjena sa fakulteta. Bitno je da je osoba radna, odgovorna, uravnotežena, izbalansirana.

– Više od prosjeka računa se kontinuitet, odnosno ako je osoba završila fakultet u roku ili godinu dana kasnije. Sasvim je prihvatljiv prosjek između 8 i 9,5 i to pokazuje da je osoba vrijedna i istrajna i da ima samodisciplinu. Vannastavne aktivnosti su mnogo značajnije od samog prosjeka zato što nam to govori da je osoba svestrana i da je usvojila liderske i timske vještine, navodi Jelena.

– Kada se završi fakultet mladi su još uvijek neiskusni i nisu upoznati sa poslovanjem i načinom kako kompanije funkcionišu. Za osobe koje su imale vannastavne aktivnosti u startu znamo da će njihovo uvođenje u posao biti brže i lakše.

Početak studiranja je pored učenja veoma stresan period gdje se mnogi mladi suočavaju sa samostalnim životom, promjenom sredine, novim ljudima, mnogo obimnijim gradivom nego što su navikli. Neko se brzo snađe, a nekome je potrebno više vremena.

Ocjene na fakultetu su tu kao rezultat vašeg znanja i učenja, a ne kao broj koji određuje da li više ili manje vrijedite. Dajte sebi vremena da se naviknete i postavite realne ciljeve. Pored fakulteta, fokusirajte se i na hobije jer vam oni mogu mnogo značiti tokom traženja posla.