Koliko je domaćeg voća u bh. marketima?

Vrijednost tržišta voća u BiH iznosi oko 145 miliona maraka, a pokrivenost uvoza izvozom, u 2022. godini, bio je 51 posto.

Najviše se izvozilo zaleđeno jagodasto voće, tj. maline, ali su se jabuke i kruške dobro izvozile, najviše zahvaljujući izvozu na rusko tržište, bez obzira na duže rute zbog rata u Ukrajini. Trenutno je došlo do zastoja u izvozu jabuka i krušaka, odnosno zabrane izvoza, ali se očekuje da će se do berbe problem riješiti jer je u domaćim hladnjačama oko 2.000 tona jabuke iz prošlogodišnje berbe.

Iako je izvoz jabuka i krušaka iz Republike Srpske u prošloj godini iznosio 19 miliona maraka, a uvoz sedam, i dalje je veliki problem veća zastupljenost na domaćem tržištu. O ovome je bilo riječi na panel diskusiji “Aktuelni izazovi tržišta voća s ciljem unapređenja saradnje domaćih proizvođača voća sa supermarketima”, održanoj u organizaciji Udruženja voćara RS.

Domaći Ajdared najviše se prodaje

Međutim, domaći proizvođači ističu da nisu zadovoljni zastupljenošću jabuka i krušaka u domaćim supermarketima u kojima se najviše prodaje poljska jabuka. Jedini izuzetak je sorta Ajdared. Naime, svi predstavnici supermarketa koji su bili prisutni na diskusiji istakli su da je 80 posto prodate jabuke ove sorte na njihovim policama, od domaćih proizvođača.

Što se tiče ostalih sorti nisu zadovoljni kvalitetom pojedinih, kao što je na primjer Greni smit. Prema riječima Mirjane Mazić – Pirić, iz kompnije “Bingo”, samo do decembra prodaju domaći Greni dok poslije tog datuma, zbog crnih pjega koje se pojavljuju na plodovima, moraju da uvoze ovu jabuku iz inostranstva.

Od ostalih popularnih sorti jabuka i krušaka zastupljenost plodova domaćih proizvođača je od 38% do 60%. Najmanje je krušaka i to sorte Konferans. Ostali supermarketi imaju sličnu situaciju što se tiče voća, ali se na diskusiji čulo i dosta dobrih prijedloga.

Predstavnik firme “Crvena jabuka” koja posluje u okviru kompanije “Tropik” predložio je kreiranje web portala na kojem bi se uvijek moglo vidjeti kolika je i kakva ponuda domaćeg voća. Generalno, svi supermarket gledaju da zarade što više i zato insistiraju na kvalitetnoj robi koja se može nabaviti po njima prihvatljivim cijenama, a domaći proizvođači moraju više da rade na marketingu svojih proizvoda.

Slab marketing domaćih proizvoda

To i jeste problem koji domaći proizvođači moraju da riješe jer, iako ih većina ima kvalitetno voće, naročito jabuke, prilično su neorganizovani i bez jasnih planova i ciljeva. Uz to, što se tiče marketinga, odnosno, bolje vidljivosti svojih proizvoda od strane supermarketa i potrošača, većina ih je na niskom nivou.

Predavanje na panel diskusiji o tom problemu održao je Dalibor Dončić iz Syngente, ekspert za marketing u voćarstvu, koji je navodio primjere iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Poljske u kojima je opisao kako su se u tim zemljama izborili sa manjim interesovanjem potrošača za kupovinu jabuka, do čega je došlo zbog velike popularnosti južnog voća i zasićenosti potrošača jabukama.

Pet popularnih trendova može povećati prodaju jabuka?

Dončić je sugerisao da se mora više raditi na pakovanju i novim idejama za bolju prodaju domaćeg voća potrošačima. Sigurno je da, kada bi se domaći proizvođači ugledali na barem jedan primjer iz njegove prezentacije, stanje sigurno bilo mnogo bolje.

Skupu su prisustvovali i Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede te Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske koji su naveli da Vlada RS radi na boljoj zastupljenosti I pozicioniranju domaćih proizvoda u supermarketima i da se zajedno sa Udruženjem voćara i domaćim proizvođačima mora raditi na priči “Kupujmo domaće”.

Agroklub