Koliko inspekcije u BiH kontrolišu nelegalnu trgovinu putem interneta

Prije samo nekoliko dana slučaj u kojem je žena iz Pitomače u Hrvatskoj kažnjena za prodaju polovne odjeće na Facebooku otvorio je mnoga pitanja i u našoj zemlji, a jedno od njih je koliko inspekcije u BiH kontrolišu nelegalnu trgovinu putem interneta i mogu li joj stati ukraj, piše Klix.ba.

Kada je riječ o slučaju u susjedstvu, na općinskom sudu iz Virovitice ženi je izrečena kazna od minimalno 500 KM, dok više od 18 hiljada KM treba uplatiti u državni budžet, jer toliko predstavlja ukupni prihod koji je na taj način ostvarila u posljednje tri godine.

Kako se navodi u presudi, robu je prodavala preko Facebooka, a novac primala na račun svoje 13-godišnje kćerke. Kazna je uslijedila jer je djelatnost trgovine obavljala kao fizička osoba te nije posjedovala obrt ili firmu registrovanu za obavljanje kupovine i prodaje robe.

Ovakvi slučajevi nisu nepoznanica ni u našoj zemlji, a koliko se u BiH vodi računa o ovoj problematici, odgovor smo potražili u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS.

“Internet trgovina na području Federacije Bosne i Hrcegovine je regulisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini i prema odredbama citiranog zakona tom vrstom trgovine se mogu baviti fizičke osobe koje imaju odobrenje za rad opštinskih organa, kao i pravne osobe upisane u sudski registar nadležnog suda, uz izjavu o ispunjavanju minimalno tehničkih uslova, ovjerenu kod nadležnog organa”, kazali su iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Razvojem infomacionih tehnologija proces trgovine se sve češće završava na internetu. Upravo zbog toga negoduju pojedini trgovci i poslodavci kojima to šteti poslovanju, s obzirom na to da oni prolaze stroge inspekcijske kontrole i plaćaju državi.

Ilustracija: Shutterstock

Na ovom polju inspekcijski organi u BiH kažu da imaju određene otežavajuće okolnosti kako bi stali ukraj nelegalnoj trgovini.

“Ta vrsta prodaje, osim što se se obavlja iz neregistriranih, privatnih posjeda i pretežno putem društvenih mreža ili specijaliziranih stranica, potencijalnim kupcima ne daje mogućnost uvida u identitet prodavaca, što i za inspekicijske organe, uzevši u obzir aktuelnu zakonsku legislativu, predstavlja otežavajuću okolnost. Shodno Zakonu o inspekcijama KS, inspektori nemaju ovlasti ulaziti na privatni posjed bez posjedovanja sudskog naloga”, poručuju inspektori.

Iz navedenog razloga neophodno je, dodaju, stvoriti zakonske pretpostavke, s obzirom na to da je otkrivanje neregistrovanih subjekata, koji trgovinu obavljaju putem društvenih mreža, veoma složen postupak koji podrazumijeva adekvatnu tehničku podršku, obučenost inspektora te koordinirani rad s ostalim inspekcijskim, ali i nadležnim policijskim organima.

“Međutim, uzevši u obzir zakonske propise na snazi, potrebno je napraviti razliku između registriranih subjekata koji, uz prodaju u poslovnom prostoru, nude potrošačima i mogućnost online kupovine te fizičkih osoba koje putem društvenih mreža iz vlastitih domova nelegalno nude različite proizvode i usluge, čije korištenje za građane može predstavljati i potrošački rizik, bez mogućnosti povrata novca ili zamjene proizvoda”, pojašnjavaju iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Na kraju ističu kako je posljednjih mjeseci, za vrijeme pandemije predmet inspekcijskih kontrola bila upravo online trgovina.

“Kada govorimo o ovoj vrsti trgovine, kupac naručuje robu telefonom ili putem interneta, što je bio dominantan oblik trgovine tokom prvih mjeseci pandemije, kada su na snazi bile restriktivne mjere o zabrani rada, što je bio predmet inspekcijskih kontrola u proteklom periodu. Oštećeni kupci vjerovatno se i sami teže odlučuju da prijave takve nepravilnosti s obzirom na to da nemaju dokaz, odnosno račun da su platili robu ili uslugu fizičkoj osobi, zbog čega ih pozivamo na oprez i kupovinu kod registriranih subjekata”, poručuju iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Klix