Koliko će potonuće “Moskve” koštati rusku ratnu mornaricu: Glave će padati

Bez obzira na to što se nakon potonuća ruske krstarice “Moskva” zvanični stavovi zaračenih strana o razlozima takvog ishoda razlikuju, sigurno je da je “Moskva” van pogona – zauvijek. Međutim, kakav će to utjecaj, ako ga ima, imati na rat u Ukrajini?

“Moskva”, opremljena raketama zemlja-vazduh, pružala je dalekometnu i mobilnu vazdušnu odbranu za cijelu rusku flotu u Crnom moru. Štitio je krstarice, fregate, raketne korvete i amfibijske desantne brodove sposobne da nose hiljade vojnika, piše Reuters.

Bez odbrambene vatrene moći “Moskve”, ova flota će biti podložnija napadima, posebno ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva. Ipak, Rusija ima moćne sisteme protivvazdušne odbrane raspoređene na Krimu, koji je zaplijenila od Ukrajine 2014. Oni mogu da brane flotu od napada dok ona djeluje u tom području.

Može li se “Moskva” zamijeniti?

Rusija neće moći uskoro da zamjeni sposobnosti “Moskve”. Ima samo još dva broda iste klase, Maršal Ustinov i Varjag, koji služe u sklopu sjeverne i pacifičke flote Rusije.

Da bi došli do ukrajinskog ratišta, brodovi bi morali da prođu kroz Bosfor u Crno more. Plovni put između Istanbula kontroliše Turska, koja kaže da neće pustiti ratne brodove iz bilo koje države.

“Kada Turska nije zaraćena strana u sukobu, ona ima ovlasti da ograniči prolaz ratnim brodovima zaraćenih država preko moreuza”, rekao je u februaru Mevlut Cavusoglu, ministar vanjskih poslova Turske.

Koliko je brod uopće bio dobar?

“Moskva” je bila stara i zastarjela. Krstarica dizajnirana 1970-ih tokom Hladnog rata, izgrađena je da uništi američke nosače aviona i bila je na talasima skoro četiri decenije.

Iako je ratni brod prošao opsežni remont, vraćajući se u operativni status 2021. godine, dio njegovog hardvera zastario je, kako tvrdi britansko Ministarstvo odbrane.

Oko 500 ruskih mornara bilo je u posadi na “Moskvi” kada je izbio požar. Iako je Rusija uspješno evakuirala mnoge na brodu u luku Sevastopolj na Krimu, Ukrajina je sugerisala da je vjerovatno bilo smrtnih slučajeva. Ni Rusija ni SAD nisu komentarisale broj mogućih žrtava, niti da li ih uopće ima.

Udarac ruskom ponosu

Gubitak ruskog vodećeg broda je gorak udarac za Rusiju i sramotan na međunarodnom planu. Iako star, bio je simbol ruske dominacije na moru i vojne moći zemlje.

Da je brod uništen ukrajinskim projektilom, kako tvrde i Ukrajina i SAD, to bi bio najveći izgubljeni ruski ratni brod od Drugog svjetskog rata, kada su njemački bombarderi uništili sovjetski ratni brod Marat u luci Kronštat.

Pogled na potonuće ruskog broda “velika je propagandna pobjeda” Ukrajine, navodi se u procjeni američkog Instituta za proučavanje rata (ISW-a). Zapadne diplomate i eksperti pretpostavljaju da će se “glave padati” u Moskvi zbog gubitka broda.

Za šta je trebala poslužiti “Moskva” u nastavku rata?

Analitičari sugerišu da je Moskva trebala igrati ulogu u potencijalnom ruskom amfibijskom napadu na ukrajinsku luku Odesa, što se još nije dogodilo zbog otpora ukrajinskih snaga.

Šanse da se to dogodi sada se smatraju manjim u nekim krugovima, a to bi moglo omogućiti Ukrajini da prerasporedi neke od svojih trupa negdje drugdje. Ipak, ovo je samo jedna od teorija. Nije jasno u kojoj mjeri je to bio plan Rusije.

Hoće li potonuće “Moskve” promijeniti ishod sukoba?

Rat u Ukrajini je prvenstveno kopneni rat. More do sada nije igralo veliku ulogu u sukobu. Američki zvaničnici su istakli da, iako će potonuće krstarice imati simboličan utjecaj tepotencijalno podići ukrajinski moral nauštrb ruskog, ono neće imati veliki utjecaj na tok sukoba.

U razgovoru za Reuters, jedan američki zvaničnik je dodao da je Rusija koristila brod samo u ograničenim prilikama, kao što je opskrba trupa na jugu i izvođenje povremenih napada.

Ipak, britansko ministarstvo odbrane saopćilo je da će gubitak vjerovatno navesti Rusiju da preispita svoju pomorsku poziciju u Crnom moru.

Nakon navodnog raketnog udara, ruski brodovi su se udaljili od ukrajinske obale za oko 80 nautičkih milja, iako na ovoj udaljenosti još uvijek mogu pogoditi Ukrajinu.

Klix.ba