Koliko će građani u FBiH uštedjeti sa novom mjerom Vlade?

U Federaciji Bosne i Hercegovine zaključavaju cijene 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda u velikim trgovačkim lancima, koji su odlučili da se pokažu društveno odgovornima. Koliko će ova mjera ublažiti krizu praznih džepova i sve većeg siromaštva, da li je riječ o tzv. flaster mjeri bez konkretnog posebnog učinka razgovarali smo sa federalnim ministrom trgovine Amirom Hasičevićem.

Da li je ovo kompenzacioni trik Vlade FBiH nakon što nisu obezbijedili obećani minimalac od 1.000 KM od Nove godine?

Ne. Ovo je jedan kontinuirani proces koji smo najavilu u septembru, kada smo odredili maksimalne marže za 15 artikala. Uspjeli smo dobrim radom i naporom osigirati da akcija bude prije 31. decembra. Da ovo nije trik Vlade pokazuje da smo to dogovorili sa poslodavcima.

Što se tiče povećanja minimalne plaće, ona se nije mogla razmatrati samostalno. Trebala je ići u setu sa zakonom o porezu na dohodak, zakonu o doprinosima i zakonom o fiskalizaciji.

Da li su realne najave da rast minimalne plate ne možemo očekivati ni u narednoj godini?

Mislim da će biti prije (kraja 2024.). Na žalost, možda su želje bile veće od mogućnosti, ali ovoj Vladi se ne može spočitati da ne radi na ovome.

Šta kad građani ispostave račun Vladi FBiH?

Ova Vlada je spremna da položi račun za ono što radi.

Šta je cilj ove akcije?

Prvenstveno da smanjimo udar (na budžete građana) i da oformimo jedan dobar tim koji će moći odgovoriti kriznim situacijama. Drago mi je da ćemo uspjeti za ovu grupu proizvoda spustit cijenu za 15-20 posto, što je nekih 30-40 marka po ovoj korpi. Bilo je isto bitno da se napravi jedna potrošačka sigurnost. Činjenica je da se trgovci, prehrambena industrija i ditributeri odriču dijela marži.

Znači vaša ideja, a njihov trošak? Da li se vlast mogla nečega odreći?

Ono što je vlast mogla brzo je da prođu ove dvije prosječne plate…

Ali i to je na teret poslodavaca i njihovu dobru volju?

Kada govorimo o odricanju države postoje neki drugu putevi gdje država interveniše. Ovdje govorimo o uređenju ekonomskog tržišta. Ovdje smo se zajedno dogovorili da će trgovci smanjiti dio marže, ali će pokazati društvenu odgovornost.

Kako ste pravili spisak ovih namirnica?

Zajedno sa trgovcima smo razgovarali i ovo je grupa artikala koja se najviše prodaju u trgovačkim lancima.

Odmah jučer stižu i kritike. “Zašto so nije među ovim namirnicama”, pita ekonomistica Svetlana Cenić?

Smatrali smo da udio soli u mjesečnoj potrošnji nije jako bitan.

Može li ova akcija dovesti do nestašice namirnica sa liste?

Ne, zato što smo uključili sav distribucioni lanac.

Kako će na ovu akciju uticati najavljeno poskupljenje električne energije za privredu?

I to su bili pregovori. Ova mjera zaključavanja cijena treba da utiče na to da turbulencije i neplanirane efekte možemo stabilizovati na vrijeme.

Da li će poskupjeti struja za građane?

Sigurno da neće u prvom kvartalu 2024.

N1