Kolekcionar iz Srbije vratio Bosni i Hercegovini umjetnička djela od neprocjenjive vrijednosti

Kolekcionar iz Srbije Stojan Matić je Bosni i Hercegovini (BiH) vratio umjetnička djela neprocjenjive vrijednosti, skoro 30 godina nakon rata i raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u kojoj su bile i Srbija i BiH.

Vraćena kolekcija umjetničkih djela slovenskog slikara i akademika Božidara Jakca nastala je tokom Drugog svjetskog rata u vrijeme dok je taj slikar bio član partizanskog pokreta, te nakon oslobođenja od fašizma, u vrijeme komunističke Jugoslavije, javlja Radio Slobodna Evropa.

Radi se o 32 slike, među kojima su i poznati Jakčevi portreti predsjednika komunističke Jugoslavije Josipa Broza Tita, nastali tokom Drugog svjetskog rata.

Sedamdesetpetogodišnji kolekcionar Stojan slike je vratio Muzeju Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu. Slike su ukradene iz tog muzeja tokom rata devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon raspada SFRJ.

Stojan, inače iz okoline Kovina u Vojvodini, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je ukradene slike Božidara Jakca kupio prije 28 godina na tržnici u Beču, gdje je u to vrijeme stanovao.

‘Kupio sam slike na buvljaku’

“To je bio kraj 1992. Ili početak 1993. godine (prve godine rata u BiH, op.a). Kolekcionar sam, pa ljudi svašta nude i to se pročuje. Javljeno mi je telefonskim pozivom da na buvljaku ima nešto što bi me moglo zanimati i da je to ukradeno iz muzeja u Jajcu. Rečeno mi je da spremim novac i da dođem”, prisjeća se Matić.

Po dolasku na bečku tržnicu, na jednom od štandova dočekao ga je prodavač koji mu je predao kartonsku mapu, koja se do tada nalazila ispod stola.

“Kad sam došao u stan, video sam šta sam kupio. Neprimereno je da kažem koliko sam to platio. Platio sam, jer sam želeo to da imam. Mogao sam to da prodam ili menjam za druge stvari, ali sam znao da slike trebam da vratim čim se rat smiri”, ističe Matić.

Ne znajući kome da se obrati, Matić je prije tri godine stupio u kontakt sa poznatim bosanskohercegovačkim glumcem Emirom Hadžihafizbegovićem, zatraživši pomoć da vrati slike u Jajce.

“I tako je Jakac iz Beča završio u BiH. Nije me zanimao novac, pet para nisam tražio. Bilo me je sramota. Imaš neke ideale, nešto sveto u sebi, što se ne meri s novcem. Neizmerno mi je bilo važno da vratim slike i da na neki način, koliko-toliko, skinem prokletstvo i sa svoga naroda i Srbije. Opredelilo me to da ono što je opljačkano, i u moje ime, vratim tamo gde pripada”, kaže kolekcionar.

Iz Muzeja u Jajcu nestalo 90 posto eksponata

Muzej u Jajcu posvećen je Drugom zasjedanju AVNOJ-a održanom 29. i 30. novembra 1943. godine, jednom od tri zasjedanja ovog privremenog tijela koje je postavilo temelje komunističke Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata.

Muzej je osnovan je 1953. godine, kao centralna muzejska institucija memorijalnog tipa u bivšoj Jugoslaviji. Za vrijeme rata devedesetih godina zgrada u kojoj je održano zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu bila je devastirana, a većina muzejske građe opljačkana. Muzej je ponovo otvoren 2007. godine.

Direktorica Emsada Leko kaže za RSE da gotovo ništa od prijeratne kolekcije nije sačuvano.

“Mislim da 90 posto građe i dalje fali. Nemamo informaciju gdje se nalazi. Iz medija sam čula da su se u nekim evropskim centrima pojavljivala na buvljacima, poput ove kolekcije Božidara Jakca”, naglasila je Leko.

Prvo što je muzej dobio natrag, kaže direktorica, su portreti koje je radio takođe poznati jugoslovenski slikar Đorđe Andrejević Kun, koji je kao i Božidar Jakac bio i jedan od vijećnika AVNOJ-a.

“Početkom rata, dio zbirke iz Muzeja prenesen je u Crkvu Sv. Ivana Krstitelja, šest kilometara od grada. Fratri su, uz ono što je bilo njihovo, i dio muzejske kolekcije prebacili u Split, tako da je i to sačuvano. Vraćeni su veliki portreti i desetak ulja na platnu značajnih umjetnika”, kaže Leko.

Povodom nestalih umjetnina, muzej u Jajcu su proteklih godina posjećivali predstavnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Federalne uprave policije.

Tokom 2012. godine iz Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske (RS) u Jajce je već vraćeno 293 crteža Božidara Jakca. Tokom 2018. godine anonimno su vraćena još 42 njegova crteža Ambasadi BiH u Beogradu.

Interpol traga za nestalim umjetničkim djelima

Bosna i Hercegovina inače nema jedinstvenu bazu podataka o nestalim umjetninama. Prema podacima Centra protiv krijumčarenja umjetninama traga se za 179 umjetnina.

Među njima je i slika “Magdalena”, Đoke Mazalića, bosanskohercegovačkog slikara, koja je 2014. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Ova slika se nalazi na Interpolovoj listi ukradenih umjetničkih djela.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović kaže da bi se problemom nestalih umjetničkih djela trebale baviti institucije BiH.

“Mi znamo gdje se nalazi slika ‘Magdalena’. Ona je u Srbiji. Tamo joj je neznatno promijenjeno ime i ona je registrovana kao nacionalno blago te zemlje. Iako Interpol potražuje ovu sliku, iako znamo gdje je, institucije u BiH ne reaguju“, istakao je Magazinović na otvaranju izložbe “Nestala umjetnička djela u Bosni i Hercegovini” 30. novembra u Sarajevu.

Nacionalni spomenik ‘Magdalena’ u Srbiji

Magazinović kaže da se Ministarstvo vanjskih poslova BiH proglašava nenadležnim, te da i ostale nadležne institucije u zemlji ne rade mnogo.

“U velikom broju susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, niko od naših zvaničnika nije tražio povrat nacionalnog spomenika BiH “, istakao je Magazinović.

Dženan Jusufović iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama ističe da su umjetnička djela iz BiH nestajala prije, tokom rata i nakon ratnih devedesetih.

“Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje na Balkanu, ima problem sa nefunkcionisanjem granice. Bez ikakvih problema se iz BiH prodaje naše kulturno dobro. Potrebno je da se formira jedinstvena baza podataka. Nužno je i da se uredi zakonodavstvo, da bi se obavezale institucije, koje u svojim fundusima posjeduju umjetnine, da vrše njihov popis”, ističe Jusufović.

Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo kulture. Ova oblast se nalazi na nivoima entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), a u okviru Federacije BiH i na nivou deset kantona.

Formirati specijalizovanu policijsku jedinicu

Jusufović je naveo da BiH treba imati specijalizovanu jedinicu policije, kada su u pitanju nestala umjetnička djela. Hrvatska i Srbija su, tvrdi on, prije nekoliko godina potpisale sporazum, na osnovu kojeg je u Hrvatsku vraćeno 30.000 umjetničkih djela iz Srbije.

“Naša umjetnička djela nalaze se rasturena po svijetu. Moramo preko državnih organa tražiti da nam se to vrati ukoliko znamo gdje je. Primjer je nacionalni spomenik, slika ‘Magdalena’ koju BiH treba vratiti kući”, ističe Jusufović.

U Međunarodnom republikanskom institutu, američkoj neprofitnoj organizaciji, smatraju, također, da problem nestalih umjetnina treba adresirati na pravi način. Ovaj institut radi sa predstavnicima parlamenata i izvršnim vlastima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, kako bi bila donesena zakonska regulativa.

“Imamo rezoluciju Ujedinjenih naroda iz 2018. godine koja poziva na formiranje specijalnih policijskih tijela koja bi se bavila problemom ukradenih umjetničkih djela”, kaže predstavnik Instituta Borislav Spasojević.

Istovremeno, u Misiji OSCE-a u BiH upozoravaju da kulturna imovina i umjetnine predstavljaju sastavni dio kulturnog i povijesnog nasljeđa društva.

Šefica Misije Ketrin Kavalek ističe da policijske agencije u BiH trebaju dodatna sredstva i kapacitete, kako bi mogle djelotvorno provoditi istrage i vratiti ukradenu imovinu i umjetnine.

“Fokus rada Misije OSCE-a je da podrži institucije BiH kako bi mogle poboljšati sigurnost i upravljanje granicama. To uključuje i širenje i podizanje svijesti, kao i specijalizovanu obuku”, istakla je Kavalek.

Iz OSCE-a upozoravaju da BiH „mora implementirati međunarodne i evropske standarde zaštite kulturnih dobara i umjetničkih djela“.

Procjena o 179 ukradenih umjetničkih djela iz BiH nastala je na osnovu podnesenih prijava nadležnim institucijama. No, pretpostavlja se da je ukupni broj nestalih umjetnina mnogo veći, jer nestanak mnogih nikada nije prijavljen.

Samo iz Umjetničke galerije BiH je, tokom rata od 1992. do 1995. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima, nestalo 51 umjetničko djelo.