Koju vrstu drveta izabrati za ogrjev?

Bukva i hrast su najčešći izbor. Najbolje je koristiti dobro prosušena drva visoke kalorijske vrijednosti i sa velikom čvrstoćom.

U našoj zemlji veliki broj domaćinstava, posebno onih koji žive u porodičnim kućama se grije na drva ili pelet. U vremenu kada je ogrjev jedna od značajnijih stavki u budžetu građana Bosne i Hercegovine, jako je bitno donijeti kvalitetnu odluku o tome koju vrstu drveta ili peleta kupiti za potrebe zagrijavanja prostorija.

Prije svega trebamo znati da se kvalitet ogrjevnog drveta cijeni po njegovoj kalorijskoj vrijednosti. To je količina energije po jedinici mase drveta ili količina oslobođene energije tokom potpunog sagorijevanja drveta i izražava se u MJ/kg ili KW/h. Ona opet zavisi od vlažnosti drveta, njegovoj čvrstoći i udjelu kore. Drva je potrebno osušiti na način da imaju maksimalno 20% vlažnosti. Optimalan proces sušenja traje pet do šest mjeseci prije sezone grijanja. Samo dobro prosušena drva imaju dobru kalorijsku vrijednost.

Čvrstoća drveta

Kada je čvrstoća u pitanju, princip je jednostavan što je drvo čvršće (a to se opet mjeri u kg/m3) ono je kaloričnije i duže gori. Na primjer, jedan kubni metar bukve ima za oko 30% veću ogrijevnu vrijednost od jednog kubnog metra većine četinara. Jednostavnije rečeno kubni metar bukovog drveta je teži od kubnog metra borovog drveta.

Gustina pojedinih vrsta tvrdog drveta:

Vrsta drveta	Srednja gustina, kg/m3
Grab	750
Bukva	690
Hrast	650
Jasen	650
Breza	610
Smrča	430
Paulovnija	290

Meke vrste drveta kao što su bor, jela, smreka i čempres sadrže određeni procent smole te su niže kalorijske vrijednosti. Mogu se koristiti za potpalu dok se za dugotrajnije grijanje ne preporučuju jer proizvode velike količine dima, prljaju dimnjak i veoma brzo izgore.

Tvrde vrste drveta kao što su bukva, hrast, grab i bagrem su zbog svoje kalorijske vrijednosti najpogodnije vrste za ogrijev, dugo drže vatru, daju dobru toplinu i proizvode manje dima.

Ogrjevna vrijednost drveta:

Vrsta drveta	Ogrjevna vrijednost po 1m3 složenog drveta (kwh)
Bukva	2.100
Grab	2.100
Hrast	2.100
Jasen	2.100
Breza	1.900
Bor	1.700
Omorika	1.500
Jela	1.400

Također, sve naprijed navedeno se odnosi i na pelet, to jest ukoliko je pelet većinski sastavljen i izrađen od neke vrste tvrdog drveta on je kaloričniji i bolji za upotrebu.

Hrast i bukva neprikosnoveni

Dakle, za potrebe ogrijeva najbolje je koristiti dobro prosušena drva visoke kalorijske vrijednosti i sa velikom čvrstoćom. Na našem podneblju neprikosnoveni su hrast i bukva, ali odmah iza njih su grab i bagrem. Također, za ogrjev sa nešto manjom isplativošću mogu se koristiti breza, jelaha, neke voćne vrste ( šljiva, jabuka…) piše Agroklub.ba