Kojović: Nova politika proširenja EU će biti testirana u BiH, otvaraju nam fond od šest milijardi eura

Nakon posljednjeg sastanka državne koalicije te njihovog razgovora sa šefom Delegacije EU u fokus je došlo Dodikovo odustajanje od pitanja ustavnih sudija, njegovog primarnog političkog uslova. O tim posljednjim aktuelnostima smo razgovarali sa državnim parlamentarcem Predragom Kojovićem.

U novinarskim, političkim i diplomatskim krugovima se u posljednje vrijeme često razgovara o napretku BiH na putu ka EU te da bi uskoro mogli otvoriti pregovore sa unijom. Državna koalicija je za sada usvojila jedan set reformskih zakona, kako bi se približila tim vratima koje čelnici EU nakon ruske invazije na Ukrajinu sve šire otvaraju Bosni i Hercegovini. Stoga bi, prema riječima našeg sagovornika, usvajanje novog seta zakona (Zakon o sudovima i Zakon o pranju novca) mogao biti ključni korak koji će prevagnuti da čelnici EU o tome pozitivno glasaju 15. decembra.

U tom svjetlu se može posmatrati i (Milorad) Dodikovo političko i javno ponašanje u posljednjih nekoliko dana s obzirom na to da je nakon sastanka u Istočnom Sarajevu zvanično stavio po strani pitanje ustavnih sudija. No, i ovo pitanje će svakako doći na red, a kako kaže Kojović, ukoliko bude otvoreno pred sami svršetak pregovora i ulazak u EU, postojat će šira podrška izbacivanju stranih sudija nego što je to danas.

Osim toga, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler je nosioce vlasti u BiH obavijestio o novom fondu od šest milijardi eura koji će EU otvoriti za nas, no za dobijanje tog novca će, prema riječima Kojovića biti potrebno usvajanje državnog zakona o plinu i struji, zakon o elektronskom potpisu i slične koje bi bile usklađene sa EU.

Šta je plan državne koalicije u narednom periodu, zašto je Dodik odjednom postao kooperativniji i da li mu vjeruju da će se ovaj put držati dogovora ili će doći sa novim uslovima, čitajte u nastavku u intervjuu sa Predragom Kojovićem.

Šta je koalicija dogovorila o budućem usvajanju zakona s obzirom na to da Dodik opstruira donošenje bilo kakvih zakona dok se ne definiše pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu? Da li će na sljedećoj sjednici biti usvojeni ikakvi zakoni ili samo projekat za RS i ostali sporazumi?

Na sastanku koji smo imali u ponedjeljak je dogovoreno usvajanje još nekoliko evropskih zakona. Ako to ostvarimo u roku koji je dogovoren, predsjednicu Von der Layen bismo, prilikom njene treće posjete BiH u tri godine, dočekali sa pokazateljima značajnog napretka. Na taj način bismo maksimalno povećali šanse da odluka o otvaranju pregovora sa BiH bude pozitivna. Dakle, očekujem da na hitnoj sjednici krajem mjeseca usvojimo nekoliko proevropskih zakona i ratificiramo dva sporazuma iz berlinskog procesa i, ako su ispunjeni uslovi, odobrimo i druge finansijske projekte koji su na čekanju. 

Da li je to što ste odlučili blokirati projekat u RS na PD BiH dovelo do Dodikovog “reteriranja” na posljednjem sastanku u pogledu stranih sudija, s obzirom na to da je nakon sastanka u Istočnom Sarajevu rekao da će ustavne sudije sačekati?

Dozvolite da objasnim i podsjetim šta piše u samom spornom sporazumu… Osobe pod sankcijama ne mogu implementirati projekte koje finansira EIB (Evropska Investiciona Banka).  S obzirom na to da se radi o projektu bolnice a da je ministar zdravstva Šeranić pod američkim sankcijama mi nismo podržali taj sporazum. Republika Srpska mora za implementatora tog projekta odrediti drugu osobu koja organizacijski nije direktno podređena osobi koja je pod sankcijama. Ali naravno, poruka našeg odbijanja da glasamo za taj projekat je i političke prirode i mislim da je podsjetila sve članove državne koalicije da samo dogovorom i zajedno možemo naprijed, a da ultimatumi bilo koje vrste dovode do blokade i da takvo ponašanje šteti svima. 

Vjerujete li Dodiku kada kaže da će pitanje stranih sudija ostaviti po strani i omogućiti prohodnost važnih zakona u PS BiH? Šta ga je natjeralo da odustane od tog političkog uslova?

Naravno da treba razgovarati o svemu pa i o Ustavnom sudu i stranim sudijama, ali evropski put BiH ne smije biti talac neslaganja o tim pitanjima. I mi smo za to da odu strane sudije iz Ustavnog suda BiH, pa na kraju krajeva da ode i OHR kada se ispune uslovi koje je postavio PIC. I na ovom posljednjem sastanku smo se dotakli te teme i nije neinteresantan prijedlog da dva suca bira RS, četiri FBiH, a tri PSBiH. Pitanje je kada bi taj neki dogovoreni zakon stupio na snagu. Da li će to biti prilikom otvaranja pregovora o poglavljima 23 i 24 (koji se bave pravosuđem i građanskim slobodama i oblastima iz bezbjednosti) ili sedam dana prije ulaska BiH u EU, možemo razgovarati. Moj stav je da promjena sastava Ustavnog suda BiH zahtijeva i ustavne izmjene, odnosno, ukidanje člana koji definiše ko čini Ustavni sud BiH. Zakonom možemo promijeniti samo način izbora, a ne i ko su članovi Ustavnog suda BiH. Uvjeren sam da bi u toj završnoj fazi pregovora o pristupanju, prilikom pregovora o pomenutim poglavljima postojala ustavna većina za konačni korak BiH prema EU.

Postoji i jedna politička, pa rekao bih i psihološka prepreka u svemu tome a to je da Dodik svojim izjavama o BiH, prijetnjama o otcjepljenju, neadekvatnim javnim reakcijama na nasilje nad povratnicima zapravo stvara atmosferu u kojoj je nemoguće pričati o temama o kojima on želi da se priča – stranim sudijama i OHR-u. Svaki put kad kaže da mrzi BiH i da želi otcjepljenje mandat stranih sudija i OHR-a se produži za godinu dana.

Znate li da li je formirana radna grupa o zakonu o Ustavnom sudu BiH koja je dogovorena prije nekoliko mjeseci i ko čini tu grupu?

Da, ta grupa je formirana prije mjesec dana, možda i malo duže, ali mislim da, uprkos sedmičnim sastancima, nije ostvarila neki značajan napredak jer ne postoji saglasnost o prethodnom pitanju koje glasi: da li se status stranih sudija može promijeniti zakonom ili to zahtijeva ustavne promjene. Iako je svakome ko prati ovu temu jasno da bi ustavnost tog zakona ocjenjivao aktuelni sastav Ustavnog suda BiH a koji je, na neki način, već iznio svoj stav o tome, koji kaže da su za zamjenu stranih sudija domaćim potrebne su ustavne promjene. Vjerujem da je namjera ustavotvorca i bila to da odluku o stranim sudijama BiH donose onda kada bude politički zrela za promjenu u dejtonskom ustavu. Na kraju krajeva, priključivanje EU će zahtijevati i druge promjene u Ustavu BiH koje se tiču presuda suda u Strasbourgu o diskriminaciji i koje zahtijevaju i druge međunarodne obaveze. 

Našu stranku u toj radnoj grupi predstavlja naša izvrsna ministrica pravde u KS i profesorica prava Darja Softić Kadenić sa nekoliko vrhunskih vanjskih ustavnih eksperata. Osim Darje u grupi je nekoliko bivših sudija Ustavnog suda te državni i entitetski ministri pravde. Moje mišljenje je da je u tu radnu grupu trebalo uključiti i predstavnike opozicije i na taj način probati postići širi konsenzus o tom izuzetno važnom pitanju za BiH.

Nedavno ste razgovarali i sa šefom Delegacije EU Johannom Sattlerom, šta vam je rekao? Šta BiH može očekivati kada je riječ o Evropskom putu i od posjete Ursule von der Leyen?

Da, u utorak predveče smo bili na sastanku. Ključna poruka je sljedeća: šanse za otvaranje pregovora su značajno povećane dosadašnjim napretkom u ispunjavanju 14 prioriteta i ako bismo u narednih par sedmica uspjeli usvojiti još jedan sličan paket zakona, to bi moglo biti prelomno za odluku koju će EU donijeti 15. decembra.

U drugom dijelu sastanka smo informisani o novom fondu, u iznosu od šest milijardi eura (dvije milijarde u grantovima, četiri u povoljnim kreditnim sredstvima). Zamislite šta bi to značilo za BiH? Ali, naravno, apliciranje na ovaj novi fond zahtijeva da uradimo svoju zadaću. Ako želimo finansijska sredstva iz ovog fonda, moramo ispuniti uslove. Uslov za dobijanje novca za projekte digitalizacije zahtijeva usvajanje zakona o elektronskom potpisu na državnom nivou, uslov za dobijanje novca za energetske projekte zahtijeva zakon o plinu i struji na državnom nivou, i tako dalje…

Osim pristupa fondu od 20 milijardi koji je namijenjen zemljama Zapadnog Balkana i ovom novom fondu od šest milijardi eura, vjerujem, zapravo znam da bi došlo do značajnog otvaranja evropskog tržišta za naše proizvode i otvorile bi se i druge pogodnosti za naše građane. To je nova politika proširenja EU koja će, ja se nadam, biti testirana upravo u BiH ako državna koalicija bude imala pameti i hrabrosti da iskoristi ovu šansu.

Sinergijom tih značajnih sredstava kojima nikad prije nismo imali pristup, sa radikalnom promjenom u poslovnom ambijentu (uvođenje minimalne plate, smanjenje doprinosa i drugi prateći zakoni i akti) koju ubrzano priprema premijer Nikšić, naša bi privreda doživjela jednu vrstu revolucije, jedan snažan ekonomski iskorak, a građani bi, sasvim sigurno, vrlo brzo osjetili rast svog životnog standarda. Ako razum i rad nadvladaju u državnoj koaliciji, najbolji dani za BiH tek dolaze. 

Kada će biti nova sjednica PD BiH i šta će se naći na dnevnom redu? Kada će na dnevni red biti vraćeni zakoni koji su pali u Domu naroda BiH, a zbog kojih ste blokirali projekat za RS u PD?

Očekujem do kraja mjeseca nekoliko sjednica PSBiH. Očekujem da će u skladu sa posljednjim dogovorom biti usvojeni neki važni zakoni, a da će oni koji su oboreni na Domu naroda dobiti saglasnost u drugom krugu glasanja. Očekujem, dakle, da ono što je dogovoreno u ponedjeljak i što ćemo dogovoriti na još jednom sastanku u narednih sedam-osam dana bude realizovano do dolaska predsjednice Ursule von der Layen prvog novembra.

Dodikovo ponašanje i javni istupi su češće nailazili na zid u Našoj stranci, dok su se druga dva partnera u Trojci činila spremnijim da ponekad “progutaju žabe”. Postoji li mogućnost da Naša stranka izađe iz koalicije ako Dodik bude nastavio “donositi žabe na sto”? Šta je za vas crvena linija u tom smislu?

Trojku čine stranke koje vjerovatno u nekom drugom političkom kontekstu ne bi bile u koaliciji. Različiti smo. Ali smo se ujedinili oko ideje da damo novu šansu našoj zemlji. Svi smo se našli u situacijama u kojima smo, kako kažete morali gutati žabe. Iskreno, ja sam ponosan na Trojku s obzirom na to da je i ta koalicija jedna od onih stvari koje je izuzetno lako uništiti, ali jako teško napraviti. Mi smo izdržali dosta toga do sada. Povjerenje među nama je ojačano pokušajima da nas se zavadi, ali kao što vidite ti pokušaji su ostali neuspješni i tako će nadam se ostati i u ubuduće.

Brutalna, i po meni za BiH štetna, kampanja koju protiv Trojke vode SDA i DF ne može poljuljati našu odlučnost da učinimo sve što možemo da naša zemlja konačno izađe iz statusa quo u kojem tavori decenijama.

Opozicija iz RS-a kaže da Dodik ne poštuje odluke NSRS-a, izdaje RS i krši ono što je sam rekao, a, s druge strane, opozicija u FBiH tvrdi da mu mi previše popuštamo. Istina je zapravo da razgovaramo, pregovaramo i pokušavamo naći rješenja za pitanja koja godinama, pa i decenijama, stoje u ladicama ili su predmet dnevnopolitičkih prepucavanja. Rezultat je to da smo u proteklih šest mjeseci napravili veći napredak prema EU nego u posljednjih deset godina.

Naša stranka je najevropskija stranka u BiH i u vlast je ušla sa ciljem da bude lokomotiva koja vuče BiH u EU. Ako se taj cilj pokaže kao neostvariv jer ga neko od članova koalicije blokira, onda je i naše učešće u vlasti obesmišljeno. Niko od naših ministara i premijera nije srastao sa funkcionerskom foteljom. Mi smo sve, i svoj lični i stranački politički kredibilitet i buduće izborne rezultate uložili u evropsku budućnost BiH. Da li smo ispravno postupili, znat ćemo 15. decembra. Ja vjerujem da jesmo i da će rezultat naših odluka biti to da EU donese odluku o otvaranju pregovora o pristupanju BiH i da konačno krenemo tamo gdje oduvijek pripadamo.

Klix.ba