Kojim putem ide SDA? – Edhem Bičakčić: Bakir nije dovoljno (na)učio od Alije

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković okupio je prošlog petka u Sarajevu neke od bošnjačkih lidera iz države i regiona. Iako je kolokvijalno nazvan bošnjački sabor praktično završio prije nego je počeo, lider Naroda i pravde nije odustao, najavljuje nove razgovore na ekspertnom nivou. O tome je, između ostalog, u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govorio Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice BiH.

KOALICIJSKI KAPACITETI

Okupljanje bošnjačkih lidera koincidira s najavom Velikog vaskršnjeg sabora Srbije i RS-a o kojem sedmicama govore srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik, uz podršku patrijarha Porfirija.

– Što se tiče srpskog sveta i politike Vučića, pa onda Dodika, ona se i generiše u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. I ona odatle proizlazi i vodi se. I tu nije ništa novo, to smo vidjeli i od 1992. godine i redom. Oni će i raditi ono što su zacrtali, bez obzira na to šta drugi mislili i kako se drugi prema tome odnosili, ističe naš sagovornik.

A kada je riječ o Bošnjačkom saboru, za koji poziv nisu dobili ni naš sagovornik, a čini se ni reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, najznačajnija odbijenica na Konakovićevu adresu stigla je od predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

– Mislim da nije trebao odbiti poziv, ali postoji neki personalni odnos između njega i Konakovića. Osim toga, SDA za svoju budućnost mora graditi koalicijske kapacitete i to je bila jedna od prilika za takvu aktivnost. Nažalost, nije došlo do toga. Podržavam svako integriranje Bošnjaka, jer oni su razdijeljeni u bezbroj stranaka i pokreta. U tome smo kreirali impresivnu razjedinjenost, što nije dobro, smatra Bičakčić.

Postavlja se pitanje da li je Ministarstvo vanjskih poslova BiH adresa za okupljanje (samo) jedne nacije, a Bičakčićev odgovor je – da.

– Ne mora biti jedina, ali može da bude adresa, s obzirom na to da država BiH mora povesti računa o Bošnjacima koji su izvan BiH. Posebno dijaspori. Ne mogu biti prepušteni samo IZ-u da on to pokriva. To moraju raditi i državni organi, istakao je Bičakčić i naglasio ogroman potencijal dijaspore, ljudi koji su ekonomski osnaženi, koji su se snašli i u uređenom sistemu pokazali dobre rezultate.

– Svi oni koji računaju i misle o budućnosti BiH morali bi u svojoj agendi imati rad sa dijasporom, veze sa dijasporom, omogućavanje povratka onih koji žele jer globalna situacija u svijetu mijenja situaciju u mnogim državama i nije nemoguće očekivati i značajniji povratak dijaspore ka BiH, kazao je.

Naš sagovornik se osvrnuo i na Bosansku podrinjsku stranku, koju je kratko vodio, a koja se bavila, po njemu, ključnim pitanjem za BiH.

– Stranka se zalagala za rješavanje pitanja granice na Drini. Ako mi potpišemo granicu na Drini, a nismo još potpisali, iako to intenzivno, svakodnevno tražimo od Republike Srbije, onda znači da ne postoje aspiracije od srpskog sveta da se širi i preko Drine. Mislim da su to inače iluzije i da to zaista jednom normalnom političkom aktivnošću treba riješiti, poručio je.

Iza nas je Ramazanski bajram, a u tradicionalnoj bajramskoj hutbi reisu-l-ulema je poslao snažnu poruku: moramo odbaciti politiku seoskih svađa. Naš sagovornik smatra kako ona predstavlja apel Bošnjacima da se probaju integrirati.

– Neću reći ujediniti, ali se trebaju integrirati bar u ciljevima koji su opći i značajni. Potrebno je da se uozbiljimo, da stvarno otvorimo procese integracije i da krenemo u tom pravcu, dodao je Bičakčić.

Islamskoj zajednici u BiH često se zamjera da neke stranke preferira u odnosu na druge, ali predsjednik Sabora IZBiH ističe kako je ova institucija otvorena prema svim muslimanima u BiH, a prevashodno povratničkim džematima, ali i Bošnjacima u domovinskim zemljama i u dijaspori.

A kada je riječ o bošnjačkoj politici danas, Bičakčić naglašava da ona nema strateškog plana koji bi bio vodilja i okupio Bošnjake, ali i da bi jedno od rješenja mogao biti minimum zajedničkih interesa.

– To još nije predstavljeno od nijedne političke stranke. Prvo, moramo se naučiti, a to nas je još učio rahmetli Alija Izetbegović, da pravimo koalicije. Vi znate da je 1998. godine bila napravljena koalicija CD iako rezultati izbora nisu to zahtijevali. Dakle, nema te vizije koja bi se istakla i koja bi motivisala u većoj mjeri i političke stranke i Bošnjake da se ujedine i da zajedno rade i djeluju. Što se tiče druga dva naroda u BiH, moramo se sigurno zalagati za dijalog sa njihovim autentičnim predstavnicima. Bez obzira na to kako to bilo teško, moramo kako bi procesi euroatlantskih integracija išli brže, smatra on.

O radu trojke ističe kako su nam otvorili vrata Evrope, uz želju da naprave i nove ozbiljne pomake. Istovremeno smatra kako su SDA potrebne određene reforme i podmlađivanje.

– Potrebno je da se predsjednik stranke bira između više kandidata. Alija Izetbegović je bio istinski lider i on je sa svojim liderstvom bio na čelu bošnjačkog naroda i BiH u najkritičnijim periodima njene egzistencijalne ugroženosti. A uvijek je poštivao demokratske principe, uvijek je izbor predsjednika Izetbegovića unutar SDA bio između više kandidata. SDA danas ne ide tim putem. Bakir u tome nije naslijedio svoga oca. Alija Izetbegović je koristio konsultacije u širokom dijapazonu. I unutar stranke, i izvan stranke, i sa ljutim političkim protivnicima. To Bakir ne radi, istakao je Bičakčić.

Osvrnuo se potom i na kompletnu političku situaciju danas u BiH i ulogu koju u njoj igra Milorad Dodik.

– On je krenuo u ekstremno nacionalističku retoriku i priču i sve se svodi na promjene Dejtonskog sporazuma. A on nije svjestan šta to znači. Ako nema Dejtonskog mirovnog sporazuma, onda je to Republika BiH. Bitno je da parlament RS-a donese odgovarajuće odluke koje će Dodika vratiti na temeljni put, a to je put Bosne i Hercegovine. Treba stvoriti takve uslove, ističe on i dodaje da Vučić ne dozvoljava opoziciji da krene u obračun sa Dodikom, jer mu njegovo ponašanje pomaže da drži tenzije sa Kosovom.

DAN SJEĆANJA

Bičakčić je prokomentarisao i značajna dešavanja pred BiH, osvrćući se prije svega na rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja će se pred Generalnom skupštinom UN-a naći 2. maja.

– Vjerujem da će biti usvojena. Ne može se stalno vikati da nije bio genocid, a tome svjedoči osam presuda Međunarodnog haškog tribunala. Potrebno je i da 11. juli, kao što postoji Dan holokausta, postane dan sjećanja na Srebrenicu, jer se tu zaista desio genocid i Bošnjaci su etnički očišćeni sa tog prostora.

A o zelenom svjetlu koje je BiH dobila za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom kaže sljedeće:

– Ono kako je to radila Crna Gora, dobar je model i on je primjenjiv za nas u BiH.