Koji su ciljevi nove njemačke vlade: Šta piše o Bosni i Hercegovini

„Usuditi se na veći napredak: Savez za slobodu, pravdu i održivost“ naslov je koalicijskog ugovora koji su socijaldemokrati, Zeleni i liberali ispregovarali za dva mjeseca. Ugovor na 178 stranica podijeljen je na devet poglavlja. Na početku se govori o obrazovanju i digitalizaciji, zatim slijedi zaštita klime, piše Deutsche Welle.

Tamo prva rečenica glasi: „Naša privreda sa svojim preduzećima, zaposlenicima te potrošačicama i potrošačima predstavlja temelj našeg blagostanja.“ Time se kaže da se zaštita klime i osiguravanje blagostanja ne smiju isključivati.

Jačanje korištenja energije vjetra i sunca

Potreba Njemačke za električnom strujom u koalicijskom ugovoru se procjenjuje na znatno više nego do sada: 750 teravatsati. Ostaje se kod cilja dosadašnje vlade da se emisije ugljičnog dioksida do 2030. godine smanje za 55 posto. Ali, vjetroelektrane i solarne elektrane bi trebale biti građene znatno brže: do 2030. bi iz obnovljivih izvora energije trebalo dolaziti 80 umjesto dosad planiranih 65 posto potreba električne energije, što je vrlo ambiciozan cilj.

Na poslovnim zgradama bi trebala biti uvedena obveza postavljanja solarnih stanica na krovove, kod privatnih zgrada bi to trebalo biti pravilo. Time bi trebala biti utrostručena količina električne struje iz solarnih izvora. U Njemačkoj trenutno ima 31.000 vjetroelektrana. Kod njih bi brzina izgradnje trebala biti povećana sedam puta, a to bi trebalo imati prednost nad ciljevima zaštite prirodne sredine.

Zeleni žele (gotovo) nemoguće

Za energetski zaokret bi se trebalo brinuti novo ministarstvo koje će pod vodstvom nekog člana Zelenih obuhvaćati gospodarstvo, zaštitu klime i dijelove dosadašnjih zadaća ministarstva za zaštitu okoliša.

Prema koalicijskom ugovoru posljednja elektrana na ugljen trebala bi „u idealnim okolnostima“ biti zatvorena 2030. Dosad je planirana bila 2038. godina. Neodređena formulacija „u idealnim okolnostima“ pokazuje da Zeleni ovdje nisu uspjeli progurati svoje gledište u odnosu na SPD i FDP koji su za duži radni vijek elektrana na ugljen.

Predsjednik FDP-a je to nazvao „najambicioznijim programom za zaštitu klime“ od svih industrijskih nacija. Granice određuje samo fizika, kaže on: „Ono što je politički i ekonomski moguće ostvariti to je propisano u ovom ugovoru.“

Vanjska politika pri kraju

Nakon poglavlja o zaštiti klime slijede razne unutarnjopolitičke teme. Tek u sedmom poglavlju se govori o „Odgovornosti Njemačke za Evropu i svijet“. To poglavlje je napisano na 28 stranica, a podijeljeno je na područja „Evropa“, „”Integracija, migracija, bijeg” te „vanjski poslovi, sigurnost, obrana, razvoj, ljudska prava” .

Buduća vlada najavljuje ukidanje vremenskih ograničenja za radne dozvole stručne radne snage iz balkanskih zemalja te otvaranje mogućnosti zapošljavanja i neakademski obrazovanih ljudi iz tih zemalja uz uvjet da imaju konkretnu ponudu za posao.

Znakovito je da se područje zapadnog Balkana spominje u prvom dijelu toga poglavlja, gdje se govori o „Evropskim partnerima“. A tu se kaže: „Podupiremo proces pristupanja Evropskoj uniji šest zemalja zapadno-balkanske regije i za to nužne reforme za ispunjenje Kopenhagenskih kriterija. U sklopu toga jačamo civilno društvo i podupiremo daljnje korake približavanja. Kao sljedeći korak moraju biti otvorena prva poglavlja pregovora o pristupu EU Albanije i Sjeverne Makedonije, donesena odluka o liberalizaciji viza s Kosovom i nastavljeni pregovori s Crnom Gorom i Srbijom. Podupiremo dijalog o normalizaciji između Kosova i Srbije pod vodstvom EU i nastojanja oko trajnog mira u Bosni i Hercegovini na temelju očuvanja teritorijalne cjelovitosti i nadvladavanja etničkog odvajanja. Paralelno s pristupnim pregovorima EU mora poboljšati svoju sposobnost primanja novih članica.“

Suprotno nekim glasinama posljednjih sedmica i ubuduće će postojati Savezno ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj. Time se naglašava i uloga Njemačke u svijetu i potreba njenog humanitarnog angažmana.

To ministarstvo će voditi neko od socijaldemokrata kao i ministarstvo odbrane, unutrašnjih poslova. Vanjske poslove će voditi neko od Zelenih.

Potrebna strategija prema Kini

U koalicijskom ugovoru se spominju i neke aktualne vanjskopolitičke teme. Naglašava se potpora demokratskom pokretu i Ukrajini. Ne spominjući izričito Rusiju zahtijeva se „neodgodiv okončanje pokušaja destabilizacije Ukrajine, nasilja u istočnoj Ukrajini i aneksije Krima koja je suprotna međunarodnom pravu“.

Više prostora je posvećeno Kini gdje se spominje konkurencija i suparništvo sustava. Da bi se u tom suparništvu sustava mogle „ostvariti naše vrijednosti i interesi“ potrebna je opsežna strategija prema Kini u sklopu zajedničke politike EU-a prema Kini, kaže se u ugovoru.

Jačanje međunarodne suradnje

„Sigurnost Izraela je za nas državni rezon“, kaže se u koalicijskom ugovoru buduće njemačke vlade, kao što je to stajalo i kod prethodne. Teži se stvaranju društva za saradnju njemačke i izraelske mladeži.

U vezi s Turskom se ukazuje na „untrašnjopolitički razvoj koji izaziva zabrinutost i vanjskopolitičke napetosti“ zbog čega buduća njemačka vlada neće biti za otvaranje novih razgovora o pristupu Turske Evropskoj uniji.

Ujedinjeni narodi se želi ojačati kao važna institucija međunarodnog poretka, u više navrata se naglašava multilateralizam i saradnja država. Za to će se Njemačka zalagati i tokom predstojećeg predsjedanja skupini G7.

Više zajedništva u Evropi

Koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a zahtijeva „stvarnu zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku u Evropi“. EU bi morao postati sposobniji za djelovanje i složnije nastupati. Zagovara se jača suradnja nacionalnih vojska, zajedničke zapovjedne strukture i zajedničko civilno-vojno glavno zapovjedništvo.

Istražno povjerenstvo Bundestaga bi se trebalo pozabaviti misijom evakuacije iz Afganistana, a jedan istražni odbor razmotriti cijelu 20-godišnju misiju njemačkih vojnika u toj zemlji. To bi trebalo pomoći kod oblikovanja budućih angažmana njemačke vojske u inozemstvu.

Ukinuti zabranu rada

Kod migracijske i integracijske politike nova koalicija želi Njemačku pretvoriti u „modernu useljeničku zemlju“. Migraciju bi trebalo oblikovati „gledajući u budućnost i realistično“, „neregularnu migraciju“ smanjiti. Dodjela viza bi trebala biti ubrzana i digitalizirana. „Ukinut ćemo zabranu rada onima koji već žive u Njemačkoj“, stoji u ugovoru.

Jedan odlomak pri kraju Koalicijskog ugovora je osjetljiv glede evropske politike. Tu se kaže da Zeleni mogu imenovati povjerenicu ili povjerenika u Evropskoj komisiji ako ne bi bilo njemačke predsjednice komisije.

Iz odgovora budućega kancelara Olafa Šolca (Scholz) u vezi s tim neki promatrači zaključuju da nova vlada ne bi podržala drugi mandat sadašnje predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lajen (von der Leyen).