Koje su sve neistine navedene u debati Izetbegovića, Bećirovića i Hadžikadića

Na Federalnoj televiziji je 23. septembra 2022. godine održana debata u kojoj su učestvovala tri kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda – Bakir Izetbegović (SDA), Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) i Denis Bećirović (SDP BiH).

Istinomjer je u svojoj analizi provjerio tačnost tvrdnji tri spomenuta kandidata, koje su se mogle čuti tokom jučerašnje debate.

Izetbegovićevo staro obećanje o 100.000 novih radnih mjesta

U svom uvodnom obraćanju, lider SDA Bakir Izetbegović ponovio je obećanje da će na kraju njegovog mandata penzije i plate biti za 50% više, kao i da će se “prepoloviti odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. Podsjetio je i na predizborno obećanje o otvaranju 100.000 novih radnih mjesta tokom dva mandata, koje je dao za vrijeme predizborne kampanje za Opće izbore 2014. godine, te je rekao da je ono ostvareno.

“Napravili smo 102.000 radnih mjesta za sedam godina”. (22.9.2022.)

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u julu 2022. godine iznosio je 837.244, dok je sedam godina ranije, u julu 2015. godine, iznosio 714.003 zaposlena. Prema ovim podacima, u periodu o jula 2015. godine do jula 2022. godine došlo je do rasta za 123.241 zaposlenog radnika u BiH.

Broj zaposlenih u 2015. godini prosječno je iznosio 712.003, a u 2021. godini 823.599 zaposlenih te je, prema ovim podacima, kroz sedam godina broj zaposlenih u BiH uvećan za 110.886 novih radnika/ca.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, stopa registrovane nezaposlenosti za juli 2015. godine iznosila je 43,2%, dok je u junu 2022. godine iznosila 30%.

Kolika je cijena električne energije na tržištu?

Kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred Platforme za progres Mirsad Hadžikadić komentarisao je cijene električne energije, a na njegovu tvrdnju reagovao je Bakir Izetbegović:

Mirsad Hadžikadić: Mi sada plaćamo električnu energiju 800 eura po MWh.

Bakir Izetbegović: Hadžikadić je rekao mi plaćamo 800 eura MWh. Kome to plaćamo?

Mirsad Hadžikadić: Na tržištu se toliko plaća.

Bakir Izetbegović: Upravo tako, na tržištu evropskom je 800, ako hoćete da kupite energiju, toliko ćete platiti. Nasi građani, od penzionera koji imaju subvenciju plaćaju 25 KM, onda ovi bez subvencije plaćaju 30-ak, mala privreda plaća 70, veliki industrijski kompleksi 60 što je 10-20 puta jeftinije od tržišne e cijene i to drži našu privredu i pomaže njen izvoz, to drži socijalnu sigurnost i mir upravo jer mi imamo vlastiti energent sa kojim mi pomažemo narodu i privredi. Ne plaćamo 800, nego plaćamo 20, 30, 50, plaćamo duplo jeftinije nego u HR i SRB.

Hadžkadić je i dan ranije, gostujući u emisiji “Pressing” na N1 televiziji, iznio tvrdnju “da plaćamo električnu energiju po cijeni od 800€ po MWh:

“Mi sada već plaćamo, ja mislim, MWh otprilike 800 eura, prije godinu i po bilo je 50, 60 do 80.” (Mirsad Hadžikadić, 21.9.2022.)

Kako se navodi u godišnjem izvještaju o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju BiH za 2021. godinu, veleprodjano tržište u BiH zasniva se na bilateralnim aranžmanima kupovine i prodaje električne energije između snabdjeavača. U 2021. godini bilo je aktivno 17 licenciranih subjekata, koji su ostvarili promet od 4.896 GWh u unutrašnjim transakcijama. Pored toga, registrovane su i prekogranične transakcije u ukupnom obimu 7.563 GWh, od čega su izvozne iznosile 6.173 GWh, a uvozne 1.390 GWh.

Izvor: Državna regulatorna komisija za električnu energiju

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine u 2021. godini iznosio je 830 miliona KM, dok je uvoz iznosio više od 218 miliona KM.

Kada je riječ o tržišnoj cijeni električne energije, prema podacima sa zvanične web stranice mađarske berze HUPX, u protekla tri mjeseca cijena električne energije iznosila je u prosjeku 371 eura u julu, 495 eura u augustu i 402 eura u prve tri sedmice septembra 2022. godine. U navedenom razdoblju najviša cijena električne energije zabilježena je 749 eura na dan 30.8.2022. godine, a najniža 110 eura na dan 10.7.2022. godine.

Poređenja radi, prosječna cijena električne energije po MWh iznosila je 50,85 eura u februaru, 55,02 eura u martu te 62,94 eura u aprilu 2021. godine. U spomenutom periodu najniža cijena električne energije iznosila je 23.99€eura na dan 7.2.2022. godine, a najviša 81.9 eura na dan 20.4.2022. godine.

O trgovinskom bilansu BiH

Izetbegović je u dijelu debate o ekonomskim programima govorio o postignućima Vijeća ministara BiH u ovoj oblasti, ustvrdivši da BiH ima pozitivan trgovinski bilans s nekoliko zemalja:

“Mi imamo prvi put pozitivan bilans sa Njemačkom, sa Austrijom, sa Hrvatskom, Švicarskom, Slovenijom, sa zemljama CEFTA-e.” (Bakir Izetbegović, 22.9.2022.)

Iako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, s tri od navedenih zemalja (Austrija, Švicarska, Slovenija) u protekloj godini ostvaren pozitivan vanjskotrgovinski bilans, negativan vanjskotrgovinski bilans zabilježen je u razmjeni s Hrvatskom, Njemačkom te ukupno sa zemljama potpisnicama Sporazuma o slobodnoj trgovini srednjoevropskih zemalja (CEFTA).

Naime, u 2021. godini izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio je 1,86 miliona, dok je uvoz bio veći i iznosio je 1,92 miliona KM. U Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti od 2,14 miliona, a uvezeno još više, 2,57 miliona KM. Kumulativno sa zemljama CEFTA-e (Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Moldavija i Srbija, izvoz je iznosio 2,41 milion, a uvoz 2,77 miliona KM.

Priliv stranih investicija u BiH manji je nego u susjednim zemljama

Bećirović je istakao da je rad ekonomske diplomatije mogao imati bolje rezultate te je kao primjer naveo da BiH ima najmanji priliv direktnih stranih investicija u poređenju sa susjednim zemljama.

“Ja vjerujem da se i kolega Izetbegović slaže da su naši rezultati na polju ekonomske diplomatije krajnje mršavi i tu je najbolje da pogledamo komparaciju sa između BiH i susjednih država. Najmanje direktnih inozemnih investicija je došlo u BiH.” (Denis Bećirović, 22.9.2022.)

Istinomjer je provjerio iznos priliva direktnih stranih investicija u periodu od 2017. godine do 2021. godine u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

Bosna i Hercegovina je 2017. godine imala priliv direktnih stranih investicija u iznosu od 777,7 miliona KM, odnosno oko 398 miliona eura, 2018. godine 783,4 miliona KM, odnosno oko 400 miliona eura, a godinu kasnije 699 miliona KM, odnosno 356 miliona eura. Tokom 2020. godine priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 678,2 miliona KM, odnosno 345 miliona eura, a 2021. godine 971,2 miliona KM, odnosno 496 miliona eura.

U Hrvatskoj je tokom 2017. godine zabilježeno 437,7 miliona eura direktnih stranih ulaganja, 2018. godine nešto više od jedne milijarde eura, 2019. godine 3,4 milijarde eura, godinu kasnije oko jedna milijarda eura, a 2021. godine 3,7 milijardi eura.

Izvor: Trading Economics

Kada je u pitanju Srbija, 2017. godine zabilježeno je 2,5 milijardi eura direktnih stranih investicija, 2018. godine 3,46 milijarde, godinukasnije 3,8 milijardi, tokom 2020. Godine tri milijarde, te 2021. godine 3,8 milijardi eura.

Izvor: Trading Economics

U Crnoj Gori je 2017. godine zabilježeno 474,3 miliona eura direktnih stranih investicija, godinu kasnije 843 miliona eura, a pred kraj 2019. godine zabilježeno je oko 764 miliona eura, dok je tokom 2020. u Crnoj Gori zabilježeno 663 miliona eura priliva direktnih stranih investicija. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, u periodu od januara do oktobra 2021. godine ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 677,9 miliona eura.

Izvor: Trading Economics

Izetbegović je podnio apelaciju kojom je spriječena diskriminacija bh. dijaspore

U dijelu debate u kojem se govorilo o bosanskohercegovačkoj dijaspori, Izetbegović je, pored ostalog, izjavio da postoje političke snage koje, kako je rekao, “neće ministarstvo dijaspore, neće dijasporu, ne žele iseljeništvo, htjeli su da ga resetuju, da ga nema” te ustvrdio sljedeće:

“Ja sam 2013. to spasio apelacijom. Dakle, mi bi izgubili 700 hiljada državljanstava da nije bilo moje apelacije.” (Bakir Izetbegović, 22.9.2022.)

U kontekstu ove tvrdnje, podsjećamo da je u svojstvu tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u maju 2011. godine uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 17. i člana 39. st. (1) i (2) Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine s prijedlogom da se navedeni članovi stave van snage.

U obrazloženju zahtjeva navedeno je da su osporeni članovi Zakona suprotni Ustavu BiH i međunarodnim instrumentima kojima se sprečava diskriminacija te da se bez objektivnog i razumnog opravdanja različito tretiraju prava građana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu.

“Naime, osporeni članovi Zakona u različitu poziciju stavljaju državljane Bosne i Hercegovine koji su stekli državljanstvo susjednih zemalja, ili zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina ima potpisan bilaterarni sporazum, i naše državljane koji nisu u jednoj od gore navedene dvije grupe, a koji žive i zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina do sada nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu. Na ovaj način se preko milion državljana Bosne i Hercegovine dovodi u diskriminirajuću poziciju da 01.01.2013. godine izgube državljanstvo Bosne i Hercegovine.” (Bakir Izetbegović, 26.5.2011.)

U novembru 2011. godine, odgovarajući na Izetbegovićev zahtjev, Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim tačke 17. i 39. navedenog zakona te naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da ih uskladi s Ustavom BiH.

Nakon što najveće zakonodavno tijelo u BiH nije u zadanom roku ispoštovalo nalog suda, Ustavni sud BiH je 29.9.2012. godine navedene tačke Zakona o državljanstvu BiH, prema kojim su se bosanskohercegovački građani koji žive u drugim državama, a s kojima BiH nema potpisane bilateralne ugovore, morali odreći jednog od državljanstava, poništio, stavljajući ih time van snage.

U skladu s procjenama iznesenim u to vrijeme, to je za oko pola miliona građana/ki Bosne i Hercegovine u dijaspori značilo da od 1.1.2013. godine neće po automatizmu biti izbrisani iz bh. državljanstva.

Robna razmjena s Turskom

O ekonomiji je govorio i Denis Bećirović, također iznijevši podatke o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom, ali i stranim investicijama:

“Mi u robnoj razmjeni sa Evropskom unijom učestvujemo, otprilike izvozimo 10,4 milijarde KM. Uvozimo iz Evropske unije, prema podacima iz 2021. oko 12,7 milijardi KM. Dakle, 60-70% ukupne razmjene sa Evropskom unijom. 64% ukupnih investicija dolazi iz Evropske unije. Mi moramo i sa Republikom Turskom obaviti razgovore kako i na koji način da povećamo robnu razmjenu, jer je ona drastično manja nego kada je riječ o Evropskoj uniji.” (Denis Bećirović, 22.9.2022.)

Bećirović je po pitanju robne razmjene iznio tačne podatke, budući da je u izvještaju Agencije za statistiku BiH za 2021. godinu navedeno da se iz BiH najviše izvozilo u Evropsku uniju, i to u vrijednosti od 10 milijardi i 395 miliona KM, što je u procentima 72,8% od ukupnog izvoza, a i da se najviše uvozilo iz Evropske unije, i to u vrijednosti od 12 milijardi i 731 milion KM, što je u procentima 58,9% od ukupno ostvarenog uvoza. Tačno je i da je u 2020. godini 64% ukupnih investicija došlo iz Evropske unije, što su potvrdili iz Vijeća stranih investitora u BiH.

Također, robna razmjena BiH s Republikom Turskom izrazito je manja od one s Evropskom unijom te je u 2021. godini iznosila oko 1,6 miliona KM, što je za više od 20 miliona manje od robne razmjene s Evropskom unijom.

Bećirović o budžetu Ministarstva odbrane Srbije

Govoreći o sigurnosti i odbrani, Bećirović je izjavio:

“Naš budžet Ministarstva odbrane je oko 304 miliona KM (…) Samo radi komparacije: Srbija je, recimo, u prošloj godini, samo za opremu i naoružanje izdvojila čak 950 miliona američkih dolara. Samo za remont naoružanja i opreme 150 miliona dolara.” (Denis Bećirović, 22.9.2022.)

Prema službenim podacima, budžet Ministarstva odbrane Srbije je već 2019. godine iznosio više od 950 miliona američkih dolara (963,428,545 USD). Za 2020. godinu on je iznosio nešto više od jedne milijarde američkih dolara (1,078,094,944 USD), a u prethodnoj, 2021. godini, budžet Ministarstva odbrane Srbije iznosio je oko 1,6 milijardi američkih dolara (1,608,607,338 USD).

Što se tiče iznosa za remont naoružanja i opreme, on je 2021. godine iznosio nešto više od 10 milijardi dinara (10,075,642,000 RSD), što je nešto više od 103 miliona američkih dolara (103,446,616 USD), a ne 150 miliona američkih dolara, koliko je to utvrdio Bećirović.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) je prije nekoliko dana održala predizborni skup u Visokom na kojem se obratio i Bećirović rekavši da je Srbija “samo za jednu godinu uvećala budžet odbrane za 950 miliona američkih dolara”. Ovu tvrdnju Istinomjer je ocijenio neistinitom.

Koliko je FBiH ekonomski jača od RS?

Govoreći o ekonomiji, Bakir Izetbegović je iznio podatke koji bi trebali pokazati kako je situacija u Federaciji BiH bolja nego u Republici Srpskoj.

“U RS je plaća 20% niža nego u Federaciji, u Federaciji se ¾ PDV-a prikupi, ¾ goriva. Tamo je stanovnik duplo zaduženiji nego u Federaciji.” (Bakir Izetbegović, 21.9.2022.)

Plate u dva bh. entiteta teško je porediti budući da je način obračuna drugačiji. Stavke koje čine neto platu nisu iste u FBiH i RS. Čak je i u RS obračun neto plata drugačiji u zavisnosti od toga da li je riječ o zaposlenim u javnoj upravi ili u realnom sektoru. Naknade toplog obroka i regresa sastavni su dio neto plate za sve one koji platu primaju iz budžeta RS. Međutim, sigurno je jedno, u RS nema neoporezivog dohotka, čak ni kada topli obrok nije uključen u neto platu.

“Prosječna bruto plata, VII 2022. godine FBIH: 1.735 KM RS: 1.753 KM

Prosječna neto plata, VII 2022. godine FBiH: 1.122 KM RS: 1.160 KM” (Izvor: FZS i RZS)

Minimalni iznos toplog obroka u FBiH iznosi 0,5% prosječne neto plate isplaćene u Federaciji BiH, obračunato prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS). Maksimalni iznos je 1% federalnog prosjeka neto plate.

To bi značilo da je prosječna plata u FBiH, s uključenim maksimalnim toplim obrokom u iznosu od 242 KM (22 radna dana), 1.364 KM, što je za 15% veći iznos nego onaj koji se isplaćuje u RS. U FBiH je i naknada prevoza neoporezivi dio plate, kao i regres, što nije uključeno u ovu računicu.

Tvrdnja da se u Federaciji BiH prikupi ¾ PDV-a nije utemeljena u podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Istinomjer je ranije kontaktirao UIO s ovim pitanjem, na što su nam odgovorili da nam takav podatak ne mogu dostaviti. Kako su nam u svom odgovoru rekli poreski obveznici, u svojim PDV prijavama nemaju obavezu da posebno iskazuju PDV po mjestima gdje je izvršena krajnja potrošnja te usluge, već isključivo prikazuju u jednom iznosu obavezu za uplatu PDV-a.

“Sistem raspodjele prihoda od indirektnih poreza zato i jeste napravljen prema krajnjoj potrošnji, gdje obveznici imaju obavezu da u posebnim poljima PDV prijave posebno iskažu krajnju potrošnju (…) U sistem se iz PDV prijava ubaci sva krajnja potrošnja za sve obveznike iz cijele BiH. Na takav način se prema entitetima i BD i određuju koeficijenti za raspodjelu prihoda, kako bi upravo prema krajnjoj potrošnji novac bio raspoređen na način da svako dobije onoliko koliko je na tom području i potrošeno u smislu krajnje potrošnje.” (Uprava za indirektno oporezivanje)

Ako pogledamo raspodjelu prikupljenih sredstava, prema krajnjoj potrošnji, Federaciji BiH pripada 61,85% indirektnih poreza, dok se na Republiku Srpsku raspoređuje 34,6%. Prema odgovoru UIO, to bi značilo da se u FBiH prikupi nešto manje od ⅔ poreza, a ne ¾, kako Izetbegović tvrdi.

Što se tiče zaduženosti građana i građanki RS, Istinomjer je već ranije ovu tvrdnju Bakira Izetbegovića ocijenio neistinitom.

Naime, kada se uzmu u obzir podaci iz popisa stanovništva iz 2013. godine, iz oba entiteta te se javni dug rasporedi po glavi stanovnika, zaduženost u RS iznosi 4.952 KM, a u FBiH iznosi 2.941 KM po glavi stanovnika. Dakle, zaduženost stanovnika u RS je za 1,68 puta veća nego u FBiH.

O glasanju o platama delegata u Domu naroda PSBiH

Govoreći o platama delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Bećirović je izjavio:

“Nažalost, ja sam bio jedini, čini mi se da je bio još kolega Miletić, koji je glasao protiv, u Domu naroda, najnovijeg povećanja plata.” (Denis Bećirović, 22.9.2022.)

Podsjetimo, na hitnoj sjednici Doma naroda održanoj 30.6.2022. godine usvojen je Zakon o finansiranju institucija BiH. Ovim zakonom predviđeno je povećanje plata vojnicima, policajcima, državnim službenicima, ali i izabranim i imenovanim zvaničnicima za 500 KM. Od 11 prisutnih delegata, za predloženi zakon glasalo je osam, dva su bila protiv, a jedan suzdržan.

Iz Kluba bošnjačkog naroda Denis Bećirović je glasao protiv, iz Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić je glasao također protiv, dok je iz Kluba srpskog naroda Mladen Bosić bio suzdržan.

Foto: Klix.ba

Denis Bećirović je rekao da će glasati protiv ovakvog budžeta, a dostavio je i nekoliko zaključaka o kojima bi se Dom naroda trebao izjasniti.

“Zaključci predviđaju da Dom naroda zasjeda i održava hitna zasjedanja sve dok ovo ne riješimo. Također, među zaključcima pozivamo i Predsjedništvo BiH, kao predlagača, da se uključi u rješavanje ovog problema.” (Denis Bećirović, 30.6.2022.)

Nazadak na polju slobode medija

Govoreći o evropskim integracijama, na pitanje voditelja da li je optimističan oko kandidatskog statusa BiH, Bećirović je rekao:

“Kada je riječ o EU, tu moramo početi provoditi 14 prioriteta koje je EK navela. Ne samo da nisu provođeni ti prioriteti već smo u nekim segmentima i nazadovali, primjer – sloboda medija. State Department američki ukazuje da vladajuće stranke u BiH vrše pritisak na medije.” (Denis Bećirović, 22.9.2022.)

Tačno je da je američki State Department u aprilu ove godine objavio izvještaj o praksama iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu. U odjeljku u kojem se govori o medijima u BiH State Department ističe kako je u izvještavanju značajne količine medija često dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristrasnost, što je često podsticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju. State Department smatra da je, iako zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući i štampu, vladino poštovanje ovog prava ostalo slabo tokom godine.

“Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću novinarima i medijima, nastavljeno je tokom godine. Udruženje ‘BH novinari’ napominje da pasivni stav institucija, prije svega pravosuđa i tužilaštva, ostavlja prostor za prijetnje i pritiske da se nastave i pojačaju.” (Izvještaj o praksama iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu)

Prema izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, Indeks slobode medija u Bosni i Hercegovini je u padu u odnosu na 2021. godinu. Bosna i Hercegovina se tako nalazi na 67. mjestu (od 180), dok je 2021. godine bila na 58. mjestu (od 180).

“Mediji djeluju u relativno povoljnom pravnom okruženju, ali u izuzetno nepovoljnom političkom i ekonomskom okruženju. Novinari se ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao. Postoje velike razlike u slobodi medija i kvalitetu novinarstva širom zemlje.” (Svjetski indeks slobode medija – izdanje 2022)

Monitoring OSCE-a iz 2022. godine također pokazuje da su “novinari u BiH češće na meti prijetnji, fizičkih i cyber napada, kao i internetskih kampanja za urušavanje njihovog ugleda. Oni se također suočavaju sa ekonomskim pritiscima, pošto mnogi od njih u BiH rade bez ugovora te bez prava na socijalno i zdravstveno osiguranje”.

Također, Istinomjer je već ranije pisao da je nakon tri godine, od 14 prioriteta Evropske komisije, BiH ispunila samo jedan.

O radu Doma naroda PSBiH

Pred sami kraj debate, Izetbegović i Bećirović, koji su aktuelni delegati u Domu naroda PSBiH, diskutovali su o delegati/kinjama u ovom domu iz Republike Srpske. Naime, Izetbegović je za Mladena Bosića, delegata SDS-a, odnosno jedinog srpskog delegata koji ne dolazi iz SNSD-a, ustvrdio da, za razliku od delegat/kinja SNSD-a, nije podržao nijedan zakon iz 14 prioriteta Evropske komisije:

“Oni (delegati/kinje SNSD-a u Domu naroda) su ponekad glasali za evropske zakone, on nije nijedanput, dakle Bosić. Sve vam je to u pet deka.” (Bakir Izetbegović, 22.9.2022.)

PSBiH je ove godine na nekoliko sjednica razmatrao zakone o Visokom sudskom tužilačkom vijeću (VSTV), sukobu interesa i javnim nabavkama, koje je neophodno usvojiti kako bi se dijelom ispunio četvrti prioritet iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

Međutim, suprotno Izetbegovićevoj tvrdnji, upravo je Mladen Bosić bio jedini delegat iz Republike Srpske koji je na 21. sjednici Doma naroda PSBiH 24. marta 2022. godine podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u. Prema izvještaju dostupnom na stranici Parlametar BiH, alatu za praćenje rada PSBiH, preostala četiri delegata/kinje SNSD-a, Lazar Prodanović, Sredoje Nović, Nikola Špirić i Dušanka Majkić, glasali/e su protiv ovog zakona, čime on nije usvojen zbog nedostatka entiteske većine.

Bosić je na istoj sjednici bio jedini delegat iz Republike Srpske koji je glasao da se Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine usvoji po hitnom postupku, a na sjednici prije toga ponovo je bio jedini delegat iz Republike Srpske koji je podržao prijedloge Denisa Bećirovića da se spomenuta tri zakona (1, 2, 3) uvrste u dnevni red sjednice.

Debata na Federalnoj televiziji bila je prva u kojoj su se tokom ove predizborne kampanje sučelili kandidati za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Podsjećamo i na slučaj pokušaja održavanja debate s ova tri kandidata na komercijalnoj N1 televiziji, a u kojoj je Izetbegović odbio da učestvuje, dok je Bećirović, iako je ranije najavio svoje učešće, napustio studio na samom početku emisije, zbog čega je Istinomjer njegov stav ocijenio nedosljednim.