Koja nas poskupljenja očekuju u 2017.

Nova godina tradicionalno sa sobom donosi novi val poskupljenja. Istražili smo za šta sve i koliko će građani morati plaćati više cijene.

Nova godina domaćinstvima donosi više cijene električne energije, telekomunikacija. Vozači mogu očekivati skuplje gorivo, ali i registracije automobila.

Priča o poskupljenju električne energije i naftnih derivata obično po vertikali završi na ovoj tezgi, gdje građani direktno osjećaju poskupljenje osnovnih životnih namirnica. Od početka godine očekuju nas i nove cijene očekuju nas nove akcije duhana i duhanskih proizvoda, tako da nove cijene očekujemo i na trafici.

Tako će pušači u 2017. godini prosječno za kutiju cigareta izdvajati od 4-5 konvertibilnih maraka, dok će oni koji kupuju duhan za 100 grama plaćati između 13 i 16 i po KM. Izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH u narednoj godini predviđaju i povećanje akciza na naftu i naftne derivate, i to 10 feninga po litru goriva za izgradnju autoputeva i pet feninga za izgradnju magistralnih i regionalnih puteva. Korisnike Elektroprivrede HZ-HB očekuju nove cijene, tj. skuplja struja za domaćinstva u prosjeku 1.45 posto.

A imamo li onda razloga za slavlje?

“Nema nikakvog razloga za novogodišnje slavlje, 2017. godina će biti teža nego 2016. Sigurno je da će vlasti u BiH na svim nivoima insistirati na novom daljnjem povećanju, bilo da se radi o akcizama ili drugim vrstama nameta”, smatra Almir Terzić, novinar.

Poskupljenja najavljuju i ugostitelji. No, cigarete, kafa, sokovi i alkoholna pića mnogima su luksuz. Realna potrošačka korpa za većinu domaćinstava misaona je imenica. Penzije niske, koje nerijetko i kasne, teško da mogu napuniti i osnovni ceker.

Duh konzumerizma ipak zavlada pred kraj godine. Dok se pune vrećice, u lovu na praznična sniženja kartice i novčanici sve su prazniji. Ekonomisti upozoravaju da se, uprkos nezaposlenosti i lošoj ekonomskoj slici, često zanesemo u šopingu.

“Posebno mala ekonomija poput bh. ekonomije mora dobro razmisliti koliko tog konzumerizma možemo priuštiti, jer ako više konzumirate manje će biti kapitalnih investicija, manje ćete štedjeti i imate više dugova za vratiti u budućnosti, kao što je to slučaj u BiH jer više trošimo nego što možemo sebi priuštiti”, objašnjava Adisa Omerbegović – Arapović, ekonomska analitičarka.

Težeći visokim svjetskim standardima kapitalizma često zaboravimo sve lošije ekonomske pokazatelje i sve češća poskupljenja, koja pod krinkom reformskih agendi i novim kreditnim ugovorima ulaze u svako domaćinstvo u BiH. i u 2017. godini.

N1