Kobni slučaj u Srbiji nova opomena: I djeca u BiH na udaru nadriljekarstva

Srbiju je potresao slučaj čovjeka koji je otišao u privatnu kliniku kod kiropraktičara kako bi namjestio vratni pršljen, nakon čega je preminuo.

Stalni apeli

Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je kako je nesretni čovjek nakon tretmana ostao nepokretan te je prevezen na Institut za ortopediju Banjica, gdje je 9. jula preminuo.

Da je nadriljekarstvo rašireno i u Bosni i Hercegovini, nije nikakva tajna. Ljekari svakodnevno apeliraju na građane da ne podliježu manipulacijama ljudi koji nisu stručni da riješe njihov zdravstveni problem. Osim što bivaju novčano oštećeni, njihovo zdravstveno stanje se najčešće pogorša.

Primarijus dr. Sead Bašić, ortoped i traumatolog koji radi u Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, kazao je za „Avaz“ da su ljudi nakon rata masovno odlazili jednoj ženi u Ilijaš koja je “namještala” dječije kukove.

– Stavi dijete na dasku, ispravi noge, sveže ih, pa još veći problem napravi. S tim problemom smo se susretali godinama. Toga ima i sad u prigradskim naseljima, ljudi idu nekoj nani koja “pravi” kosti. To je kod našeg stanovništva masovno rašireno. Mjesecima idu okolo, a kad vide da nema uspjeha, dođu kod ljekara – govori nam dr. Bašić.

Stvar tradicije

To je, smatra, stvar tradicije, kulture, obrazovanja, mentaliteta i odgoja.

– Ljudi se još obraćaju potpuno nestručnim ljudima i ishod može biti smrtan. Govorim, može biti ako se nestručno radi – objašnjava.

Kroz svoju praksu se najčešće susretao s nestručnim namještanjem dječijih kukova.

– Dođe čovjek, uradi ultrazvuk i kažemo da kuk nije dobar. Ljudi idu kod raznoraznih nadriljekara koji to rade i onda za nekoliko godina dođu s još gorom situacijom nego što je bila zbog neadekvatnog liječenja. Imamo i slučajeve kada zbog rana na tijelu idu raznim vidarima, pa se to zagnoji… Ja nisam protiv alternativne medicine, ali adekvatne – zaključuje dr. Bašić.

Ekstreman slučaj

Prof. dr. Mirza Biščević također je naglasio važnost adekvatnog liječenja i upozorio pacijente da se za tretmane ne odlučuju samoinicijativno, bez konsultacije s ljekarima.

– Neophodno je da pacijent obavi ortopedski pregled koji treba indicirati tu fizikalnu terapiju, odnosno vidjeti da li je pacijent kandidat za neki drugi vid tretmana. Nažalost, pacijenti to vrlo često rade na svoju ruku te su mogući neki neželjeni ishodi. Ovaj slučaj u Srbiji je ekstreman i drastičan, ali, na svu sreću, vrlo rijedak – prokomentirao je dr. Biščević.