Ko uzima pare od dženaza? “Dižemo kredite da sahranimo najmilije!”

Da li je skupa smrt u Bosni i Hercegovini?

Anera Junuzović iz KJKP “Pokop” Sarajevo kaže kako grobno mjesto košta 46,80 maraka sa pdv-om a obavlja se na jedinom aktivnom komunalnom groblju Vlakovo, te da se nikada nije desilo da dženaza, sahrana ili ukop kasni zato što porodica nema materijalnih sredstava.

Građani Sarajeva su za prilog Okanala odgovorili šta oni misle – i kakva su njihova iskustva.

– Čujem da smrt u Bosni i Hercegovini košta oko 2.000 KM ali ne znam tačno. Za siromaha je to puno.

– Zavisi gdje se ukopava. Svako grobno mjesto ima svoju cijenu. Treba znati da to treba i održavati i da neko treba voditi računa o tome. Pitanje je koliko se to realizuje.

– Košta puno, ne smije se ni umrijeti. Prije 7-8 mjeseci mi je umro muž i sve je koštalo 1.800 KM. Sirotinja ne smije umrijeti. Kako? Jedino da posudi pare da se negdje ukopa. Teška je situacija za svakoga.

– Jako je puno. Ne znam informaciju pravu ali ne znam ni kako ljudi uopšte to priušte. Pogotovo ako se desi da u kratkom roku umre dvoje u familiji.

– Treba kredit. Bože sačuvaj. Ja sam član preko 30 godina, plaćam 50 maraka za godinu. Ali moraš platiti na dvije strane – Islamsku zajednicu i Bakije. Puno, brate.

– Najveći lopovi i kriminalci su tu. Oni crpe novac. To je najveća pijavica kod nas. Samo što svi šute, to je tabu tema. Zašto se niko od njih ne pojavi nekad? Ne. Otimaju, uzimaju. Kada ti neko umre, žao ti bude što je umro, logično, a onda te još baci u dugove iako si ti plaćao. Opet moraš platiti. Sram neka ih bude – ističu građani.

U Tuzli se nivo troškova kreće različito. Ako je dženaza, ona košta otprilike do 500 KM, pojašnjava Faruk Latifagić, direktor JKP Komemorativni centar Tuzla.

– To su samo pogrebne usluge. Ne računaju se tu usluge koje daje vjerska zajednica. Ne računa se tu ni grobno mjesto koje košta od 300 KM pa nadalje. Na našem groblju je 360 KM, tako da neka dženaza sa našim pogrebnim uslugama i grobnim mjestom koštala bi oko 1.000 KM. Što se tiče sahrane, da li je ona pravoslavna ili katolička, ona se kreće otprilike 1.000 KM zato što je u pitanju sanduk. I tu sve zavisi od porodice i imovinskog stanja. Cijena sanduka je ta koja diktira sahranu. Na to se dodaje još i grobno mjesto. Sve zavisi da li ide vjerski ili ateistički. Ako je ateistički, nema nikakvih troškova. Ako ide vjerski, ima troškova, pojasnio je Latifagić.

U Mostaru se cijene godinama nisu mijenjale, kaže direktor medžlisovog preduzeća “Bašluk” Osman Marić.

– Cijene su ustaljene, mada je na tržištu došlo do poremećaja cijena. Svi naši partneri koji rade u gradu Mostaru, koji bave se ovom djelatnošću su već dodatno povećali cijene. Mi još uvijek nismo, mada smo u potrebi, jer nama repromaterijali, roba s kojom radimo, oprema, sve je poskupljalo, platna, sanduci, nišani, slova… Sanduci su dva puta poskupljali u tekućoj godini. Ali pokušavamo racionalno iskoristiti naše obaveze. Znamo da je veliki udar na građane, znamo koliko dođe ljudi pa ne mogu da izmire svoje obaveze, pa im pokušavamo nekako na rate odgoditi plaćanje. Nećemo povećavati cijene dok ne budemo baš morali, ističe Marić. 

Dodaje, njihove cijene su među najnižima u Bosni i Hercegovini. Oprema sa tabutom košta 285 KM.

– Mogu vam to objasniti i pojedinačno. Tabut je 85 KM, kabur daske su 90 KM, nišan sa slovima je 40 KM, platno 50 i sitni pribor, kupanja, peškiri, sapuni, dezodoransi – to je 20 KM. Naši prevozi su po zonama određeni. Gradska zona našeg prevoza je 50 KM. Obavezno spada u jednu dženazu dva prevoza, jedno je preuzimanje od kuće ili bolnice ili mjesta smrti do naše gasulhane u Gnojnicama. Taj prevoz je 50 KM. Drugi prevoz iz Gasulhane, kada se mejt opremi, kada je dan dženaze, do mjesta ukopa mejta prevoz je 50 KM. Zona 2 je 60 KM, zona 3 je 80, itd, pojasnio je.