Ko sve ima pravo na otpremninu: Sebiji 30.000 KM, a ostalim “smrtnicima”?

Veliku pažnju javnosti privukao je podatak da je smijenjena direktorica KCUS-a nakon otkaza zbog odlaska u prijevremenu penziju tražila otpremninu.

Kako smo ranije pisali, to je ovu zdravstvenu ustanovu koštalo najmanje 30.000 KM, jer otpremnina u KCUS-u iznosi pet posljednjih plaća

Pravo na otpremninu u FBiH imaju svi radnici koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od radnika.

Pravo na otpremninu nema radnik prilikom sporazumnog raskida ugovora, nego isključivo ukoliko je riječ o jednostranom prekidu ugovora ili odlasku u penziju.

Otpremnina nije jedinstvena i zavisi od kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Minimalna otpremnina u FBiH iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Maksimalni iznos otpremnine iznosi šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Pravo na otpremninu imaju i oni koji su izabrani na neku javnu dužnost te su se opredijelili na mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa, ukoliko je nakon isteka javne funkcije prestala potreba za obavljanjem tih poslova.

Prosječna plaća na osnovu koje se u tom slučaju isplaćuje otpremnina treba se dovesti na nivo plaće koju bi radnik ostvario kao da je radio.

Poslodavac, uz saglasnost sindikata ili vijeća zaposlenika, može otkazati ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost, ali u tom slučaju on dobiva otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50 posto u odnosu na standardna pravila.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović nije zadovoljan trenutnim zakonskim rješenjem u oblasti otpremnina te ističe da su oni zaštili javnu upravu. 

– Mislim da se u narednom periodu kroz izmjene Zakona o radu to mora definirati na način da svi radnici budu u jednakom položaju i da imaju jednak iznos otpremnina – ističe Šatorović za “Avaz“.

Nije korektno da neko dobije otpremninu od, primjera radi, 10.000 KM, jer je imao dobru plaću, dok na drugoj strani neko ko je bio na rubu siromaštva nastavi takvim tempom, rekao je Šatorović.

U državnim institucijama, također, postoji pravilo otpremnine. Zakon o radu u institucijama BiH predviđa otpremninu pri odlasku u penziju te mogućnost otpremnine ukoliko Sud BiH utvrdi da je neko dobio otkaz na nezakonit način.