Ko je bila Teta Vegeta, Bosanka koja je ostavila trag u svakoj balkanskoj kući

Da je rođena u Americi ili Njemačkoj, Zlata Bartl bi vjerovatno bila Nobelovac. Osmislila je recepturu za Vegetu, najpopularniji začin koji je probio granice Balkana, ali njen životni put nije bio lak.

Zahvaljujući profesorici i naučnici Zlati Bartl u domaćinstvima u bivšoj Jugoslaviji, a i mnogo šire, jela su bila mnogo ukusnija.

Rođena je jednog prohladnog februarskog dana 1920. godine, u malom mjestu Dolac kraj Travnika. Čak ni kao dijete nisu je interesovale priče ili bajke, već – vjerovali ili ne – hemija. Njene ambicije su postale stvarnost odlaskom na fakultet u Zagreb. Tamo nije izučavala samo jednu oblast, već četiri! Hemiju, fiziku, matematiku i mineralogiju.

Bila je i poliglota – uz materinji jezik, Zlata Bartl govorila je još i engleski, njemački, španski, italijanski i francuski. Nakon studija, Zlata se vratila u Sarajevo gdje počinje da radi kao profesorica, piše RTR.

Međutim, ovo je možda bio i njen najteži period života. Samo jedno pogrešno shvaćeno školsko putovanje u Italiju sve je promijenilo.

Vlada Jugoslavije je, pogrešno protumačivši ovo putovanje, Zlatu lišila slobode i bacila u zatvor, gdje je osuđena na dugih osam godina. Izdržala je 15 mjeseci u hladnom, surovom zatvoru.

Nakon što je oboljela od tuberkuloze kostiju, uslovno je puštena, a usljed ove bolesti patit će ostatak svog života.

Međutim, njenim mukama tu nije bio kraj.

Godine 1995. iz Sarajeva je krenula na putovanje za Zagreb, ne sluteći da će zbog velikog snijega i zime tu zauvijek i ostati. Nakon povratka, saznala je da je izgubila svoju prvu i posljednju ljubav, vjerenika Dragutina Štanfela.

Grob mu nikad nije pronađen, a Zlata Bartl je odlučila da posveti karijeri ostatak svog života.

Vrijeme je koristila proučavajući stručne časopise i publikacije, a njena stručnost privukla je u to vrijeme koprivničku kompaniju Podravka, koja je tražila hemijskog tehničara za laboratoriju.

Podravka je u to vrijeme tražila izum koji će kompaniju lansirati na sam vrh.

Ubrzo nakon toga, 1958. godine, predstavljena je Vegeta, koju je izumila ekipa na čijem je čelu bila profesorica Bartl, a zbog svog sastava ostao je i najznačajniji balkanski proizvod sve do danas.

I pored toga što su mnogi decenijama pokušavali da plagiraju ovaj tajni proizvod, niko nikada nije uspeo.

Iz Koprivnice, Vegeta je lansirana u svijet, gdje se pronašla na kuhinjskim policama širom pet kontinenata.

Iako je osvojila mnoge nagrade i priznanja, Zlata Bartl je ostala najpoznatija kao “teta Vegeta”, žena koja je ostavila trag u balkanskim domovima i čija je magija zauvijek promijenila svijet okusa.