Ko će biti ključan za formiranju vlasti? Za neke je zeleno-crvena koalicija gotova stvar

Pola mjeseca uoči Općih izbora nazire se koje bi stranke mogle biti ključne za formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Za očekivati je da će imati maksimalističke zahtjeve za formiranje vlasti.

Pojedine stranke već nekoliko mjeseci provode ankete kako bi utvrdile eventualni broj glasova. Potencijalni rezultati mogu se iščitati i iz stranačkih poruka i poteza uoči izbora.

Najjasniji pokazatelj toga do sada je bio nedavni poziv predsjednika SDA Bakira Izetbegovića SDP-u. Izetbegović na prošlomjesečnom stranačkom skupu u Tešnju nije eksplicitno spomenuo SDP, ali je vrlo razumljivo da je upravo mislio na ovu stranku kada je govorio o ljevici.

“Ljevičarima uvijek pružena ruka. Hajde u vlast sa nama, hajde u koaliciju, hajde da zajedno pregovaramo, uđite da branimo Bosnu i Hercegovinu, No, oni se izmiču. Oni bi da mi negdje pogriješimo, da je odem u Neum, pa da me tamo nešto pritisnu, pa da me nešto nagovore, pa da me slome, pa da oni na tome neke izbore prave. Ne brane državu u Neumu. Da im je neka greška, da se nešto pokvari pa da mogu dobiti izbore. Morat će zajedno sa nama braniti Bosnu. Morat ćemo zajedno definirati te crvene linije, ali prije toga ćemo ih morati pobijediti. Moramo ih nadjačati i onda će ući u front zajedno sa nama”, konstatovao je Izetbegović.

O ovom pozivu, o kojem smo ranije pisali, u SDP-u se još nisu javno očitovali. No, o potencijalnoj koaliciji ove dvije stranke oglasio se bivši, 17-godišnji predsjednik SDP-a, vrlo dobar poznavatelj političkih okolnosti Zlatko Lagumdžija. Ako je suditi po njegovim navodima, zeleno-crvena koalicija je dogovorena stvar.

“Siguran sam da NiP i NS neće koalirati sa SDA. Za ovo ostalo nisam siguran. Vidi se iz svih nastupa (da bi SDP mogao koalirati sa SDA). To se već zna, postoje preliminarni dogovori. Neka sutra šef SDP-a izađe s odlukom Predsjedništva stranke da poslije izbora neće koalirati sa SDA. Neka potpišu”, izjavio je Lagumdžija za N1.

U SDP-u se nisu očitovali ni o navodima nekadašnjeg predsjednika. Nezvanično, i rezultati stranačkih anketa sugerišu da će upravo ova stranka biti ključna za formiranje vlasti na svim nivoima. Tako da Lagumdžijini navodi i nisu neutemeljeni. SDA je je 2018., nakon posljednjih Općih izbora prvo ponudila SDP-u da budu vladajuća koalicija, želeći da imaju stabilnu većinu.

Partija, na čijem je čelu Nermin Nikšić, je pod pritiskom članstva i dijela javnosti odbila da koalira. Zato, umjesto SDP-a, SDA-ovi partneri (p)ostali su DF i SBB.

SDP-ova volja bit će znatno određena izbornim rezultatom njihovih sadašnjih partnera – NiP-a i NS-a. Eventualno lošiji NiP-ov i NS-ov rezultat na entitetskom i državnom nivou mogao bi značiti udaljavanje SDP-a od ovih stranaka i približavanje SDA. Ovo udaljavanje možda ne bi izostalo ni u kantonima, a to se prije svega odnosi na Kanton Sarajevo.

Sve ukazuje na to da će u Kantonu Sarajevo razlika između broja glasova SDA i NiP-a biti mala, a da će SDP kao treća stranka u kantonu odlučivati o tome ko će biti vlast, a ko opozicija. Nije realno očekivati da SDP neće imati maksimalističke zahtjeve s kim god bude pregovarao o stvaranju vladajuće koalicije.

Može se ponoviti da SDP u Kantonu Sarajevo održi partnerstvo sa NiP-om i NS-om, a da na višim nivoima vlasti ostane opozicija, tj. da, prije svega DF-u i/ili još nekim manjim strankama, prepusti da formiraju vlast sa SDA. No, i te stranke će vrlo vjerovatno imati maksimalističke zahtjeve.

Za podsjetiti je da se ne bi desilo da SDA i SDP prvi put koaliraju, to se desilo u periodu od 2010. do 2014.

Klix.ba