Klimatolozi najavljuju ledeni pakao: ‘Evropi prijeti temperaturni udar, znamo tačno i kada!‘

Postoji “veća vjerojatnost nego inače” da Evropa doživi značajno zahlađenje prije Božića, prema novoj dugoročnoj vremenskoj prognozi koju su izradila vodeća međunarodna klimatska tijela.

Ovo upozorenje dolazi u trenutku dok evropske zemlje intenzivne pune svoja skladišta prirodnog plina, nadajući se da će preživjeti zimsku sezonu grijanja bez pristupa većim ili čak niikakvim količinama plina iz Rusije.

Iako analitičari procjenjuju da bi količine u punim skladištima trebale biti dovoljne da se normalno prebrodi zima, jasno je da ako temperature snažno padnu, ecropske bi zemlje mogle biti prisiljene racionalizirati, odnosno ograničiti potrošnju plina, što bi izrazito negativno utjecalo na industriju i radna mjesta.

Mogućnost hladnog perioda ove godine – najvjerojatnije u decembru – i dalje je “vrlo realna”, rekao je za Politico Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

“Višeistemska sezonska prognoza” za oktobar, objavljena u srijedu, temelji se na podacima ECMWF-a i šest drugih nacionalnih prognostičkih centara.

Predviđanje zimskog vremena u ranu jesen puno je neizvjesnosti i ključni faktori koji bi mogli utjecati na uvjete – posebno u januaru i februaru – “još nisu u igri”, ističe Buontempo. No, evropske vlade, koje se pripremaju za prvu zimu u uslovina energetske krize, ipak bi trebale biti oprezne zbog mogućnosti predbožićnih hladnoća koje bi stvorile dodatni pritisak na ionako napregnutu opskrbu kontinenta plinom.

“Izlazimo iz toplog ljeta. Znamo da su zime sve blaže. Stoga smo možda skloni misliti da će zima biti blaga i da ne moramo se brinuti”, kaže Buontempo. “Možda to i jest slučaj, no prognoza koju objavljujemo danas i naše razumijevanje načina na koji klimatski sistem funkcionira, navodi nas da ukažemo kako zapravo još uvijek postoji šansa za vrlo hladni val, a ove godine šansa za to – prije Božića – veća je nego u normalnoj godini”.

Ovo zahlađenje, ukoliko do njega dođe, bilo bi povezano s tzv. blokirajućim događajem, situacijom kada dugotrajni visoki pritisak dovodi do neuobičajenih istočnih vjetrova i nižih temperatura nad Evropom. Trenutno klimatski uslovi pokazuju kako je vjerojatnost da se takav događaj dogodi nešto veća nego inače.

Ukoliko se trenutni vremenski obrazac fenomena La Niña s temperaturom površine mora nižom od prosječne u ekvatorijalnom Pacifiku zadrži do Nove godine – što nije nešto što se još uvijek može sa sigurnošću predvidjeti – to obično znači blažu drugu polovicu zime.

Formiranje još jednog ključnog faktora koji bitno određuje vremenske prilike u januaru i februaru – polarnog vrtloga, odnosno velikog područja niskog pritiska u kojem vjetar velike brzine kruži iznad Arktika – još nije utvrđen, što onemogućuje bilo kakva čvrsta predviđanja u ovom periodu.

Buontempo upozorava da je za evropske vlade važno da što više koriste postojeće podatke o klimatskim uvjetima i vjerojatnim vremenskim obrascima, i to ne samo zbog planiranja akcija i pripreme za hladne udare, već i za predviđanje mogućih razdoblja slabog vjetra i niske količine oborina koja bi mogla utjecati na proizvodnju obnovljive energije.

“Imamo na raspolaganju golemu količinu besplatnih i otvorenih podataka”, rekao je Buontempo. “Moramo to pravilno koristiti jer je to postalo strateški iznimno važno”.

Prognoza od srijede još uvijek u sebi sadrži neizvjesnosti, no energetska tržišta obično posvećuju veliku pozornost dugoročnoj prognozi za studeni jer je do tada ‘u igri‘ većina glavnih faktora koji oblikuju vremenske prilike za drugi dio zime, zaključio je Buontempo.