Kipar ima plin za Evropu, ali ga je višedecenijski konflikt učinio netaknutim

Evropa je u velikoj potrazi za resursima kako bi bila nezavisna od ruskih energenata. U međuvremenu u kiparskim vodama nalazi se netaknut plin.

Višedecenijski konflikt između Turske, Kipra i Grčke je onemogućio istraživanje i ekstrakciju plina koji se nalazi ispod Sredozemnog mora. Turska smatra da profit ostvaren eksploatacijom ovog energenta treba pripadati turskoj zajednici na Kipru.

Insistira da bilo koji budući plinovod ka Evropi prolazi preko njenog teritorija. Međutim, Grčka želi da plinovod prolazi preko njenog teritorija i kiparskog teritorija.

Izostanak dogovora odnosi se i na plinovode iz Izraela, Egipta i Libana ka Evropi, a što za posljedicu ima zastoj u gradnji plinovoda. Postojala je nada da agresija Rusije na Ukrajinu ujediniti Evropu i podstaći države da po strani stave nesuglasice kako bi Stari kontinent bio energetski nezavisan od Rusije.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan su u martu ove godine razgovarali, što je dodatno povećalo nadu u mogućnost dogovora. No, to se nije desilo. Odnosi dvije države su se dodatno zaoštrili, a nada da će dogovor biti postignut je skoro pa nestala.

Kipar je prije 15 godina počeo s aktivnostima za otvaranje prvog plinskog polja, ali sada su stvari ponovo na početku. Plin se uopće ne eksploatiše, a na Kipru nisu mnogo iznenađeni što su planovi propali.

“Imajući u vidu prošlost i iskustvo s Turskom, nismo toliko naivni da vjerujemo da je Turska preko noći promijenila stav prema Grčkoj i Turskoj”, izjavio viši zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Kipra Kornelios Korneliou.

Kipar očekuje da će tenzije obeshrabriti energetske kompanije od investicija i istraživanja. Prihodi od fosilnih goriva su značajni za ovu državu, a već se smanjuju zbog gubitaka u ruskim poslovnim poduhvatima u zemlji.

“Energija bi mogla biti dobra platforma za pomirenje u politički opterećenoj regiji, ali je nažalost pred nama još jedno poglavlje sukoba”, rekao je direktor Instituta za pomirenje Harry Tzimitras.

Stari sukobi stvaraju nove sukobe

Turskom vojnom invazijom 70-ih godina Kipar je podijeljen na dva dijela – sjeverni koji pripada turskoj zajednici i južni koji pripada grčkoj zajednici. Evropska unija je južni dio priznala kao međunarodno priznatu državu Republika Kipar.

Od tada do danas u ovom dijelu svijeta postoji zamrznuti sukob. On je bivao sve više izražen kako je Kipar dozvoljavao kompanijama da istražuju potencijalna nalazišta plina. Jedno od nalazišta je i ono koje se naziva Afroditino polje.

Turska je stava da se Kipar mora suzdržati od bilo kojih aktivnosti u Sredozemnom moru. EU je 2019. sankcionisala Tursku zbog toga što smatraju da je ilegalno vršila istražna bušenja kod kiparske obale.

Kompanije ExxonMobil i Qatar Energy su zajedničkim naporima vršili ekstrakciju. Kiparska ministrica za energiju, trgovinu i industriju Natassa Pilidou je najavila da u sljedećih nekoliko sedmica to početi raditi i kompanije Eni i Total. Očekuje se da će se uključiti i konzorcij predvođen kompanijom Chevron.

Kako je Pilidou izjavila za vanjskopolitički magazin Politico, postoji potreba da se ubrzaju aktivnosti za korištenje plina kao prelaznog energenta u energetskoj tranziciji do 2050.

Tim aktivnostima će se utvrditi koliko Kipar zaista ima plina i na koji način se može distribuirati prema ostatku svijeta. Jedna od mogućnosti je da se plin iz Afroditinog polja distribuira preko Egipatskog terminala.

Jedna od grčkih kompanija predložila je Kipru da se izraelska plinska polja povežu sa Kiprom, a da plutajući terminal za tečni prirodni plin bude u blizini Kipra te da bude distributivna tačka za ostatak Evrope.

Postoji prijedlog i za gradnju jeftinijeg plinovoda, a koji bi prolazio kroz Tursku. Riječ je o ideji koja je zaživjela nakon što su se poboljšali odnosi između Turske i Izraela.

“Zašto je potrebna kriza, kao što je rat u Ukrajini ili zemljotres, da bismo zapamtili da moramo rješavati svoje probleme. Što se tiče energenata u istočnom Mediteranu, postoji geopolitička i ekonomska dimenzija koje utječu na izvodivost projekata. Mi nismo samo rastuće čvorište, već i ogromno tržište”, istakao je turski ambasador u Grčkoj Burak Ozugergin i dodao da njegova zemlja mora biti više uključena.

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu je poručio da će samo njegova država biti jedini izlaz za izraelski plin ka Evropi. Ministrica Pilides se požalila da zastoj ne šteti samo Kipru, već i, kako je navela, međunarodnoj zajednici. Pozvala je da se svi zainteresirani uključe u rješavanje problema.

Značaj politike

Postoji još jedan vrlo značajan faktor po ovom pitanju, a to su izbori. U Grčkoj, Turskoj i na Kipru sljedeće godine bit će održani izbori. To je jedan od razloga zašto se ne očekuje da će Atena i Ankara naći zajednički jezik.

I sam ambasador Ozugergin je napomenuo na mogućnosti zloupotrebe tokom predizborne kampanje. Kipar optužuje Tursku da uopće nema želju da se bavi energetskim pitanjima niti da pregovara prije izbora.

Kiparski zvaničnik Korneliou strahuje da će to dodatno zakomplikovati situaciju. Ministar vanjskih poslova Kipra Ioannis Kasoulides je ranije ove godine obrazložio aktivnosti za koje smatra da bi se njima mogli obnoviti mirovni pregovori s kiparskim Turcima. Međutim, ove aktivnosti nisu realizovane. Ministrica Pilides uvjerava da su te mjere, kako je kazala, još na stolu, piše Politico.