Kasumović: Zeničke poslovne zone će izgradnjom koridora 5c postati još značajnije

Unapređenje poslovnog ambijenta Grada Zenice u proteklom periodu bilo je u fokusu rada Gradske uprave, kaže za Poslovne novine gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.

Prema njegovim riječima, unutrašnjom reorganizacijom gradskih službi, restruktuiranjem Zeničke razvojne agencije, te formiranjem Privrednog savjeta stvorene su pretpostavke za provođenje aktivnih mjera lokalnog razvoja.

Olakšati poslovanje

„Gradska uprava je u 2017. godini certificirana za povoljno poslovno okruženje – BFC certifikat, a u ovoj godini je iniciran i postupak recertifikacije. Pored toga, provedena je regulatorna reforma kroz projekt LIFE koji je imao za cilj povećanje konkurentnosti Grada putem snižavanja troškova i rizika poslovanja, pojednostavljenje procesa izdavanja dozvola, saglasnosti, odobrenja i poboljšanje gradskih propisa, te povećanje transparentnosti administrativnih procedura na gradskom nivou kroz kreiranje elektronskog internet registra svih administrativnih procedura koje provodi gradska uprava. Aktivan dijalog sa Udruženjem poslodavaca, transparentan rad u saradnji sa investitorima i ažurne informacije o mogućnostima investiranja u Zenici su, također, značajno doprinijeli unapređenju poslovnog ambijenta koji možemo ocijeniti kao veoma dobrim“, rekao je za Poslovne novine Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice.

Broj preduzeća na 1.000 stanovnika se povećao sa 47,7 u 2016. godini na 53,1 u 2019. godini, a broj zaposlenih sa 24.502 u 2016. na 27.587 u 2019. godini. Rast broja zaposlenih u proteklom periodu je prouzrokovan povećanjem broja malih i srednjih preduzeća, a od ukupnog broja zaposlenih u ZDK-u – 25,1 posto je zaposleno u Gradu Zenica.

Neki od izazova sa kojima se zenički privrednici susreću prilikom uvoza i izvoza su visoke carine i takse, posebna ograničenja za željezo i čelik, specifični zahtjevi za dokumentacijom, zastoji na granicama, ograničeno radno vrijeme carinjenja, visoki standardi i slično. Pored toga, visoki porezi i parafiskalni nameti u BiH, kažu, predstavljaju im veliko opterećenje jer umanjuju konkurentnost domaćih preduzeća u odnosu na okruženje, upravo zbog visokih nameta.

„Grad Zenica ulaže maksimalne napore da u okviru svojih nadležnosti olakša poslovanje privrednim subjektima. Gradska uprava kroz Program mjera za unapređenje privrede na području Grada Zenica osigurava poticajna sredstva za postojeća mala i srednja preduzeća kao i startup kompanije. U protekle tri godine smo poticajnim sredstvima podržali preko 100 startupa, a trenutno u Biznis inkubatoru i TechnoParku boravi preko 40 kompanija koje koriste poslovne prostore po subvencioniranim cijenama (1KM/m2). Treću godinu zaredom u saradnji sa BBI bankom realizujemo kreditnu liniju sa subvencioniranom kamatnom stopom, čime našim privrednicima osiguravamo pristup kapitalu, koji predstavlja jedan od najvećih izazova malim i srednjim preduzećima. Investitorima se omogućava obročno plaćanje naknada, a vrši se umanjenje naknade za uređenje građevinskog zemljišta za proizvodne prostore. Fizička lica koja prvi put registruju djelatnost su oslobođena plaćanja taksi, a kroz projekt LIFE je izvršeno i linearno umanjenje mjesečne naknade zakupa za korištenje javne površine za 10 posto. Osim toga, Grad Zenica i Zenička razvojna agencija u saradnji sa privrednim subjektima priprema i implementira zajedničke projekte koji doprinose lokalnom ekonomskom razvoju, kreira programe prekvalifikacije u skladu sa potrebama tržišta, organizuje business to bussiness susrete kao i posjete velikim sajmovima iz različitih oblasti“, pojasnio je Kasumović.

Od ukupnog broja privrednih subjekata u Zenici najviše su zastupljena preduzeća u sektoru trgovine sa 36,30 posto, zatim u sektoru prerađivačke industrije sa 16,80, u sektoru stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti djeluje 13,10 posto privrednih subjekata, dok je u sektoru građevinarstva zastupljeno 8,70 posto privrednih subjekata. U prerađivačkoj industriji dominira metaloprerada u kojoj je zaposleno 22,6 posto ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru. Na drugom mjestu je drvoprerada koja u posljednje dvije godine bilježi porast u obimu proizvodnje kao i izvozne aktivnosti u oblasti proizvodnje namještaja. Veliki potencijal ima IT sektor kroz usluge programiranja, software i web usluge kao i usluge projektovanja, a sve za inostrana tržišta.

Stižu nove investicije

„Najveći investitor u Gradu Zenica je ArcelorMittal koje je svakako najveći poslodavac i izvoznik, a o čijem poslovanju ovisi vanjskotrgovinska razmjena cijelog kantona. Međutim, u Zenici dominiraju domaći investitori koji su mahom mikro, mala i srednja preduzeća. U protekle četiri godine je prisutan trend povećanja broj obrta koji čine oko 50 posto ukupnog broja registrovanih privrednih subjekata na području Grada Zenica. U 2016. godini smo imali 2.001 registrovan obrt, a taj broj je u 2019. porastao na 2.381. Razlog tome su svako poticaji kao pogodnosti i olakšice prilikom registracije, a koje se ogledaju u manjim troškovima, jednostavnijim procedurama prilikom prikupljanja potrebne dokumentacije, kao i prilikom eventualnog zatvaranja. Važno je istaknuti da je više od 90 posto uspješnost firmi korisnika Biznis inkubatora i Technoparka koji nakon isteka inkubacionog perioda od pet godina investiraju u vlastite hale. U ovom trenutku u procesu inkubiranja su ukupno 43 startup firme sa 180-200 uposlenih“, istaknuo je Kasumović.

U narednom periodu u ovom gradu očekuju realizaciju najavljenih investicija i reinvesticija u Poslovnoj zoni Zenica 1. U periodu od 2017. godine pa do danas je formirano novih 37 građevinskih parcela od kojih je 34 prodato privrednim subjektima. Poslovna Zona Zenica 1 je veliko gradilište jer je određeni broj investitora već inicirao radove na izgradnji objekata. U proteklom periodu su implementirali različite aktivnosti na uređenju Poslovne zone Zenica 1 i stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta (izgradnja saobraćajnica, izgradnja komunalne infrastrukture, rekonstrukcija javne rasvjete, postavljanje videonadzora i signalizacije, hortikulturno uređenje i parcelacija) što su investitori prepoznali kao odličnu priliku budući da je početna licitaciona cijena neizgrađenog građevinskog zemljišta sa svom infrastrukturom svega 50KM/m2.

„Grad Zenica zbog svog položaja u kotlini rijeke Bosne i konfiguracije terena ne raspolaže velikim prostorom za građenje. Iz tog razloga će se u narednom periodu nastaviti sa realizacijom aktivnosti na uspostavi poslovnih zona Zenica-Sjever i Zenica-Jug, kao ulaganja u postojeću poslovnu Zenica 1. Za poslovnu zonu Zenica-Sjever usvojen je Prijedlog odluke Regulacionog plana „Privredno-poslovna zona Zenica-Sjever“. Dalje aktivnosti su usmjerene na početak izgradnje saobraćajnice koja spaja naselje Blatušu i Banloze, a direktno će biti vezana na koridor 5c preko mosta koji se gradi na rijeci Bosni u blizini Donje Gračanice. Ova zona će dobiti potpuno novu infrastrukturu, čija je će se gradnja odvijati istovremeno izgradnjom nove saobraćajnice. Očekuje se da u prvoj polovini naredne godine zainteresovani investitori dobiju parcele dok se u drugoj polovini godine očekuje izgradnja prvih objekata. Ova zona je namijenjena isključivo za industrijsku proizvodnju“, kazao je Kasumović.

Za poslovnu zonu Zenica-Jug, dodao je, usvojena je Odluka o formiranju zone čime su stvoreni uslovi za dalji nastavak aktivnosti prevashodno na izradi Prijedlog odluke Regulacionog plana „Poslovno rekreativno-turističkoj zoni Zenica-Jug“ koja je namijenjena za izgradnju trgovačkog centra i rekreativno-poslovnog objekta.

„Interes investitora za ulaganje u Zenicu postoji, a obaveza Grada Zenica je da navedene poslovne zone čim prije stavi u funkciju. Izgradnjom koridora 5c ove zone će dobiti još više na značaju zbog dobre saobraćajne povezanosti kao i lokacije u središtu Bosne i Hercegovine“, objasnio je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.

Poslovne novine / Minela PAMUK