Kasim Trnka, učesnik pregovora: Dejton je donio mir

Nakon trosedmičnih mukotrpnih pregovora, na današnji dan prije 28 godina u vojnoj bazi Wright-Patterson u Dejtonu parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.

Sporazum koji je donio prekid troipogodišnjeg rata u našoj zemlji potpisan je 14. decembra 1995. u Parizu.

Negativne strane

Pravni ekspert Kasim Trnka bio je član bh. delegacije i sjeća se dana kada su i borci i građani BiH, izmučeni ratom, jedva čekali mir.

– Tada je prevladala želja da se uspostavi mir i nije se obraćala pažnja na sve aspekte Dejtonskog sporazuma. Sjećam se, kada sam se vraćao iz Dejtona, predsjednik Alija Izetbegović zamolio me da dam pozitivne i negativne strane Dejtonskog sporazuma. 

Tada smo izračunali da je u Dejtonu riješeno više od 520 različitih pitanja. Teško je bilo uspostaviti balans u svakom od tih pitanja, pri čemu su snage koje su se borile za državnost BiH insistirale na tome da se što više sačuva kapacitet države, dok su one strane koje su se borile protiv BiH težile da države bude što manje, a da što više nadležnosti dobiju entiteti – kaže Trnka.

Ističe da Dejtonski sporazum nije dao odgovore o uzrocima i karakteru rata te da je na taj način rat okončan bez pobjednika i poraženih. Zato se i u miru, već decenijama, pokušavaju ostvariti ratni ciljevi, što nije bilo tako očigledno u periodu dok je međunarodna zajednica šire i energičnije intervenirala u BiH.

Samo napad

Do danas su reducirani prisustvo i angažman međunarodne zajednice u BiH, pa su prisutni još samo OHR, simbolične snage EUFOR-a i troje sudija stranaca u Ustavnom sudu BiH.

To je stvorilo prostor za nikad intenzivnije napade na Dejtonski sporazum, suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost BiH. Deklarativne izjave podrške iz svijeta nisu dovoljne.

Dodik najveći rušilac

– Iako tvrdi suprotno, Milorad Dodik u najvećoj mjeri ruši Dejtonski sporazum i insistira na secesiji RS, a da ne spominjemo Aneks 9 o javnim korporacijama, ravnopravnosti svih građana na cijeloj teritoriji BiH, da proces povratka nije ni približno ostvaren. Zato međunarodna zajednica mora efektivno djelovati – smatra Trnka.

Avaz