Karadžiću privremeno dopušteni videopozivi sa porodicom

Osuđenom ratnom zločincu, bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, koji je pravosnažno osuđen za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini, privremeno su odobreni videopozivi iz Pritvorske jedinice Ujedinjenih naroda (UN) s neposrednim članom porodice, a koje bi mogao uspostaviti ove ili naredne sedmice, piše Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Karadžićev advokat Peter Robinson je u razgovoru za BIRN BiH potvrdio da je polovinom maja sekretar Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) kazao da će se videopozivi za pritvorenike, nakon ranijeg Karadžićevog zahtjeva, primijeniti krajem ovog mjeseca i da je Karadžić o tome obaviješten.

– U nedjelju sam razgovarao sa Karadžićem i rekao mi je da su mu saopćene upute Pritvorske jedinice na koji način će moći ostvariti videopozive. Dozvoljen mu je jedan videopoziv sedmično, najduže do 15 minuta sa neposrednim članom porodice – kaže Robinson.

Ađijus: Istražiti privremeno rješenje koje omogućava videokomunikaciju

On dodaje i da se nada da će prvi Karadžićev poziv biti uspostavljen nekada ove ili iduće sedmice.

Nakon što je predsjednik MMKS-a Karmel Ađijus (Carmel Agius) naložio registraru da do 14. maja ove godine provede privremeno rješenje kako bi se videokomunikacija učinila dostupnom u pritvorskoj jedinici tokom pandemije koronavirusa, registrar Olufemi Elias je sredinom mjeseca kazao kako očekuje da će imati privremeno rješenje do kraja maja.

BIRN BiH je ranije pisao kako je Ađijus smatrao da će prijedlog registrara za uspostavljanje e-pošte biti od koristi pritvorenicima, uključujući i Karadžića, te ohrabrio implementiranje ovog sistema, ali je smatrao da ni pismena komunikacija ni telefonski pozivi ne mogu zamijeniti susrete licem u lice budući da su posjete trenutno zabranjene zbog pandemije koronavirusa.

– Smatram da bi trebalo istražiti privremeno rješenje koje omogućava videokomunikaciju na ograničenoj osnovi, s ograničenjima koja su potrebna da bi se smanjila mogućnost emitiranja komunikacija dok se ne donese trajnije rješenje – saopćeno je tada u odluci Ađijusa. 

Slušanje poziva

Registrar Elias je u podnesku 14. maja naveo kako ipak ostaje pitanje sigurnosti.

– Osim rizika da videopozivi budu snimljeni i/ili prenošeni uživo, samo nadgledanje videopoziva u Pritvorskoj jedinici UN-a može biti obavljeno sa snimka i tek nakon završetka poziva. To očigledno ograničava mogućnost Pritvorske jedinice da pravovremeno interveniše u slučaju da pritvorenik odluči da koristi sistem u druge svrhe osim onih za koje je namijenjen – navodi Elias u svom podnesku.

Prošle godine Karadžić se iz pritvorske jedinice javio telefonskim putem na tribinu održanu u Podgorici na kojoj je kao gost govorio haški osuđenik Momčilo Krajišnik, o čemu je BIRN BiH pisao, nakon čega je Ured registrara naredio slušanje njegovih poziva.  

I bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratko Mladić se 16. novembra prošle godine obratio gostima u emisiji – Vojislavu Šešelju i Pavelu Dorokhinu – nakon što ga je telefonskim putem pozvao njegov sin Darko Mladić, koji je također gostovao u toj emisiji.

Ured registrara je i u Mladićevom slučaju naredio slušanje njegovih poziva.

Krajem jula 2019. godine registrar je odlučio da – zbog sigurnosnog rizika – ukine pilot-projekat prema kojem su haški pritvorenici trebali upućivati i primati videopozive, na šta se žalila Karadžićeva Odbrana.

Ovaj pilot-projekat pokrenut je nakon što je Karadžić više puta tražio da mu se dozvoli pristup Skypeu ili nekom sredstvu videokomunikacije. 

Osuđen na doživotnu kaznu

Karadžić je u martu prošle godine pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala iz 2017. godine, Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, te osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Mladić je na tu presudu uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo, tražeći da on bude proglašen krivim i za genocid počinjen u još šest općina 1992. godine.

Nedavno je MMKS objavio novi termin iznošenja žalbi na presudu Mladiću za 16. i 17. juni ove godine. Prvobitno je iznošenje žalbi na prvostepenu presudu Mladiću bilo zakazano za 17. i 18. mart, ali je odgođeno zbog njegove operacije. Statusna konferencija Mladiću, koja je bila zakazana za 29. maj također je odgođena.

Mladić je operisan 28. marta ove godine, a ljekari su, kako je navedeno iz MMKS-a, zaključili da se on oporavlja dobro. 

Iznošenje žalbi na presudu Mladiću već je ranije odgađano zbog izmjena u Žalbenom vijeću koje će donijeti konačnu presudu. Prema ranijem planu, konačna presuda trebala je biti izrečena krajem ove godine.

BIRN