Kakvo je stanje u bh. zatvorima

Zatvori, institucije koje služe kao mjesta zadržavanja i kažnjavanja osoba koje su osuđene za krivična djela, imaju svrhu da pruže sigurno okruženje za izdržavanje kazne osuđenicima, sprečavajući ih da počine dalja krivična djela tokom tog perioda. Osim toga, zatvori također trebaju pružiti prostor za resocijalizaciju osuđenika, pružajući im prilike za edukaciju, profesionalno osposobljavanje i druge programe koji bi im pomogli da se reintegrišu u društvo nakon izlaska iz zatvora.

U BiH postoji 14 zatvora, od kojih je jedan državni – u Vojkovićima, sedam u Federaciji BiH i šest u Republici Srpskoj. Distrikt Brčko BiH nema zatvor, nego osuđenike upućuje u zatvore koji su u nadležnosti entiteta.

U Federaciji BiH sedam je kazneno-popravnih zavoda: KPZ Zenica, KPZ Sarajevo, KPZ Tuzla, KPZ Mostar, KPZ Bihać, KPZ Orašje i KPZ Busovača.

Odlučili smo provjeriti kakvo je stanje u bh. zatvorima, s obzirom na tvrdnje da osuđenici s presudama slobodno šetaju zbog popunjenosti zatvorskih kapaciteta, međutim, odgovore smo dobili samo od KPZ Sarajevo i KPZ Mostar. Ostali su se pozvali na to da ne smiju odgovarati na medijske upite bez saglasnosti Ministarstva pravde FBiH, za koju se nisu ni potrudili dobiti.

Krenimo od Kazneno popravnog Zavoda Sarajevo.

Popunjenost zatvora

Kapacitet Zavoda je 131 osoba, a trenutno kaznu zatvora izdržava oko 100 osuđenika, što znači da zatvor nije u potpunosti popunjen. Također, važno je naglasiti da je kapacitet zatvora znatno smanjen obzirom na to da je KPZ PT Sarajevo u procesu izgradnje kompleksa zatvora na Igmanu koja je ušla u završnu fazu.

Ovih 100 zatvorenika raspoređeni su na sljedeći način: u Objektu Igman kaznu izdržava 20 osuđenika, u Odjeljenju Ustikolina 60 osuđenika, dok je 20 osoba na izdržavanju kazne kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom.

Važno je napomenuti da se KPZ PT Sarajevo sastoji od dva odjeljenja – Odjeljenje Ustikolina i Objekat Igman, kao i uprave koja trenutno boravi u Hotelu Wallter.

Najžešća kazna u zatvoru

Što se tiče najgorih oblika kazni koje se u ovom zatvoru izdržavaju, to je samica ili solitarna konfinacija, kao jedan od najtežih oblika kazne zatvora. Samica podrazumijeva izolaciju osuđenih osoba u pojedinačnoj ćeliji bez kontakta sa drugim zatvorenicima.

Ova vrsta kazne može trajati do 20 dana, ovisno o pravilima zatvora i ozbiljnosti disciplinskog prekršaja.

Samica se smatra izuzetno teškom kaznom zbog dugotrajne izolacije koja može imati ozbiljne psihičke posljedice na osuđenu osobu, uključujući depresiju, anksioznost, halucinacije i druge mentalne probleme. Stoga se primjena ove kazne često provodi uz oprez i strogo kontrolira pravni sistem unutar zatvora, a ponekad se koristi samo kao posljednje sredstvo kada su druge kazne nedostatne ili neefikasne opcije. Prije upućivanja osuđene osobe u samicu neophodno je pozitivno mišljenje doktora psihijatra.

Najteži oblici krivičnih djela

Različite zemlje imaju različite pravne sisteme i kriterije za određivanje “najtežih” krivičnih djela. Međutim, postoji nekoliko krivičnih djela koja se često smatraju posebno teškim zbog svoje ozbiljnosti i posljedica koje imaju na pojedinca ili društvo. 

Ovo su neka od takvih krivičnih djela za koja su se izdržavale kazne zatvora u KPZ PT Sarajevo:

• Ubistvo: Namjerno oduzimanje života druge osobe;
• Silovanje: Seksualni napad koji uključuje prisilnu penetraciju bez pristanka žrtve;
• Terorizam: Namjerna upotreba nasilja ili zastrašivanja radi postizanja političkih, ideoloških ili religijskih ciljeva;
• Ratni zločin: Namjerno uništavanje, u cijelosti ili djelomično, određene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe;
• Pedofilija i bludne radnje: Seksualno zlostavljanje djece;
• Trgovina ljudima: Nezakonito prebacivanje, prodaja ili eksploatacija Ijudi, često u svrhu seksualne eksploatacije ili prisilnog rada;
• Organizirani kriminal: Učešće u kriminalnim aktivnostima kao što su krijumčarenje droge, oružja ili ljudi, iznude, pranje novca i sl., unutar organizirane kriminalne skupine.

Ova krivična djela se obično smatraju najtežim jer često uzrokuju ozbiljnu štetu, bol i patnju pojedincima ili društvu u cjelini, a kazne za ova djela često su stroge, uključujući dugotrajne zatvorske kazne.

Obaveze zatvorenika

S obzirom na to da su zatvori prostor za resocijalizaciju osuđenika, pitali smo koje su to dužnosti i obaveze zatvorenika u KPZ Sarajevo. Iz KPZ-a napominju da su one obično određene pravilnikom o kućnom redu Kazneno popravnog Zavoda PT Sarajevo koji je u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija FBiH.

Općenito, neke uobičajene dužnosti i obaveze osuđenika uključuju sljedeće:

Poštivanje unaprijed definisanih pravila: Osuđene osobe su dužne poštivati pravila i propise zatvora, uključujuči pravila o ponašanju, sigurnosti i disciplini

Redovno učešće u aktivnostima: Zatvorenici mogu biti obavezni učestvovati u određenim programima, radnim aktivnostima ili obrazovnim kursevima koji su dostupni u zatvoru

Održavanje higijene: Zatvorenici su dužni održavati ličnu higijenu i održavati čistoću svojih prostorija ili zajedničkih prostora

Poštivanje autoriteta osoblja: Osuđene osobe su dužne poštivati autoritet osoblja u zatvoru i sarađivati s njima prema uputama

Saradnja s rehabilitacijskim programima: Osuđene osobe mogu biti poticane da učestvuju u programima rehabilitacije ili tretmana koji im pomažu u rehabilitaciji i pripremi za povratak u društvo, to jeste okončanje njihove resocijalizacije putem Sektora za tretman i odgoj osuđenih osoba

Održavanje reda i mira: Osuđene osobe su odgovorne za održavanje mira i sigurnosti unutar zatvora te se očekuje da se suzdrže od nasilnog ili neprikladnog ponašanja

Poštivanje prava drugih osuđenih osoba: Osuđene osobe su dužne poštivati prava i dostojanstvo drugih osuđenih osoba te se suzdržati od bilo kakvog oblika zlostavljanja ili diskriminacije

Saradnja s pravnim procesima: Osuđene osobe koje su uključene u pravne postupke obično su dužne sarađivati s pravnim sistemom, uključujući prisustvo sudskim ročištima i saradnju s advokatima, odgovoreno je raportu iz KPZ Sarajevo.

U idealnom slučaju, život zatvorenika trebao bi biti usmjeren ka rehabilitaciji i ponovnom uključivanju u društvo nakon puštanja na slobodu. To zahtijeva sistem koji kombinuje kaznu s podrškom i resocijalizacijom kako bi se osiguralo da zatvorenici imaju priliku za pozitivnu promjenu i povratak u društvo kao korisni članovi.

KPZ Mostar

Što se tiče KPZ Mostar, kapacitet zatvora je 145 osuđenih osoba i 35 pritvorenih osoba.

Trenutno na izdržavanju kazne zatvora boravi 92 zatvorenika i u kućnom zatvoru 17.

Za razliku od KPZ Sarajevo, u Mostaru zatvorenici imaju 34 radna mjesta na održavanju (režijski poslovi i čišćenje). Pored toga, kao mjera resocijalizacije, zatvorenicima se nude dvije sekcije (informatička i teretana), te rad na ekonomiji, rečeno nam je iz ove kazneno-popravne institucije.

Kao i kod KPZ Sarajevo, najteži oblik kazne za zatvorenike je samica.

Zatvor potiče još iz austrougarskog perioda, zgrada je stara, te iziskuje stalne popravke i adaptacije te je trenutno u izgradnji novi zatvor, rečeno je za Raport iz KPZ Mostar.