Kakva je historija prijevremenih izbora za načelnike: Recept za brži uspjeh ili prijevremenu političku penziju

Iako to u prošlosti nije bila česta praksa, sve su češći zahtjevi za opozivima načelnika u Federaciji BiH. U RS je u prethodnom periodu bilo nekoliko opoziva, od kojih je većina bila neuspješna, a ta praksa prelijeva se sada sve više na FBiH.

Slučajevi iz ne tako davne političke prošlosti pokazali su da načelnici čiji opoziv odbiju građani na referendumu „zacementiraju“ svoju poziciju i teško da ih, bez nekih ozbiljnijih promjena političkih okolnosti, može bilo ko skloniti s nje.

To je bio slučaj s načelnikom Lukavca Edinom Delićem, kojem problem nije predstavljalo ni to što je napustio SDP i pridružio se Socijaldemokratama. Dobro je poznat i slučaj načelnika Teslića Milana Miličevića (SDS), o čijem se „branjenju“ kutija s glasovima birača pričalo godinama. Tako je Milan Miličević od prosječnog načelnika izrastao u jednog od najjačih kadrova SDS-a, pa je na kraju i preuzeo stranku od Mirka Šarovića.

Okušao sreću

Zbog nakaradnog zakonodavstva u RS opoziv načelnika Višegrada Mladena Đurevića (SNSD) nije uspio, jer se prilikom brojanja glasova za opoziv računalo da je potrebno 50 posto glasova građana koji su izašli na referendum, a ne 50 posto važećih listića. Iako je opozicija već slavila uspjeh opoziva, došlo je do razočarenja. S obzirom na ovu situaciju, teško je pretpostaviti da li će Đurević, jednako kao i Delić i Miličević, ojačati svoj status kod građana.

Uspješan opoziv desio se u Bratuncu kada je smijenjen nezavisni načelnik Srđan Rankić. On je nakon toga okušao sreću na vanrednim izborima, ali vrlo uvjerljivu pobjedu ostvario je jedan od najpoznatijih kadrova SNSD-a Lazar Prodanović. Iako je bilo teško povjerovati da će neko koga su građani smijenili, samo nekoliko mjeseci poslije, od tih istih građana biti izabran na istu funkciju, on se ipak odlučio na taj potez. Kasnije se pridružio Narodnom frontu Jelene Trivić, ali vjerovatno se neće usuditi da ga naredne godine gurnu u prvi plan u borbi za ovu funkciju, pogotovo ukoliko imaju ozbiljnije ambicije za nju.

Jedini opoziv koji nije bio pitanje političkih previranja desio se u Općini Stari Grad Sarajevo. Razlog je hapšenje načelnika Ibrahima Hadžibajrića i pokušaj vraćanja te općine u funkcionalne tokove. Njegov opoziv su građani izglasali na referendumu. Uporedo s tim, u Banovićima i Općini Centar Sarajevo u toku je procedura opoziva. Referendumi su zakazani za septembar i, ukoliko oni ne uspiju, jasno je da će, sudeći po ranijim praksama, Srđan Mandić i Bego Gutić moći još godinama uživati na položaju.

Ozbiljni problemi

Ukoliko opozivi uspiju, ne bi bilo pametno da se opozvani načelnici kandidiraju, što, svakako, u slučaju Starog Grada neće biti ni moguće s obzirom na to da je Ibrahim Hadžibajrić još u pritvoru.

Ko god, eventualno, bude izabran na načelničku funkciju, mogao bi imati ozbiljne probleme. Razlog za to je što će imati manje od godinu do lokalnih izbora, a kada se tome pridoda preuranjena kampanja, koja u BiH često počne već u maju od trenutka raspisivanja izbora, problem je još veći.

Drugi problem je to što bi novi načelnici došli pred samo usvajanje budžeta i teško da bi se mogli toliko dobro upoznati sa situacijom, kako bi uspjeli i progurati neke vlastite ideje u njega.

Isti saziv vijeća

Problem predstavlja i to što se na vanrednim izborima ne mijenja saziv općinskih vijeća. Tako da novi načelnik dolazi na ono što je već tu prisutno duže vremena, a samim tim što je došlo do opoziva prethodnika, jasno je da nije riječ o stabilnim parlamentarnim većinama. Takva vijeća neće sigurno dopustiti novim načelnicima da dođu puno do izražaja, a sud građana dolazi vrlo brzo.

U slučaju eventualnog uspjeha tim načelnicima je funkcija poprilično sigurna i na narednim izborima, ali u slučaju neuspjeha, s obzirom na navedene probleme s kojima bi se mogli susretati, njima je neminovna prijevremena politička penzija.

Avaz