Kako unaprijediti pčelare u BiH: EU im nudi novac, a da bi ga dobili moraju se organizirati

Nakon tri prilično teške godine pčelari u sezoni na izmaku ostvaruju pozitivne rezultate u prinosima meda, ali i u zaradi. Kvalitet je odličan, a to je potvrđeno senzorskim analizama u laboratoriju Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Na putu uspjeha bosanskohercegovačkih pčelara može im pomoći i Evropska unija, a da bi dobili sredstva, moraju se adekvatno organizirati.

Dobre vremenske prilike ove godine pogodovale su medobranju koje je u sezoni na izmaku bilo znatno bolje nego lani. Sav kvalitet i ljepota meda potvrđena je na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, gdje je u laboratoriju izvršena senzorska analiza.

Pozitivni rezultati postignuti su zahvaljujući vremenskim prilikama, međutim, da bi i u narednim godinama postizali dobre rezultate bh. pčelari ne smiju se više oslanjati na klimatske benefite, već je potrebno da u svom radu uvode savremene tehnologije.

“Mi moramo olakšati plasman i prodaju pčelarskih proizvoda, prije svega organizovanjem pčelarskih zadruga koje će napraviti promociju i stvoriti priliku za privlačenje sredstava iz fondova Evropske unije. Mi smo imali prezentaciju dva javna poziva EU4Agri fonda koji sa više od 80 posto finansira poljoprivrednu proizvodnju. Ali, osnovni problem je što mi nemamo organizacije koje to mogu povući, a prije svega se odnosi na zadruge proizvođača. U ovom slučaju, pčelari moraju raditi mnogo na tome da organiziraju svoje zadruge, putem kojih će moći povući ta sredstva”, kaže za Klix.ba Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona.

Kroz ovaj javni poziv, korisnici imaju mogućnost dobiti bespovratna sredstva za mjeru podrške ublažavanju negativnog utjecaja tržišnih poremećaja i klimatskih promjena u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Također, tu je i aktuelni javni poziv EU4Agri-Recovery, vrijedan 2,8 miliona KM, kroz koji će Evropska unija podržati ulaganja u poljoprivredno-prehrambene poslovne subjekte koji žele da svoje poslovanje usmjere na resursno efikasnu i čistiju proizvodnju putem zelenih, digitalnih i cirkularnih poslovnih modela kao i implementiraju principe održivosti i poboljšanja efikasnosti resursa te osiguraju bolji pristup tržištima i potrošačima kroz digitalizaciju.

“Pčelari bi povlačenjem ovih sredstava mogli investirati u mobilno pčelarstvo, koje je ključni uspjeh. To je već vidljivo u Tuzlanskom kantonu, jer tamošnji pčelari svoje pčele vode na druga područja i terene te na takav način obezbjeđuju dobre rezultate. Također, sve bi znatno lakše bilo, ako bi uključili i savremene tehnologije, odnosno digitalne vage koje doprinose kvalitetnijem medobranju”, navodi Selimović.

Sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 20 do 80 hiljada KM (bez PDV-a) i mogu se koristiti samo za finansiranje prihvatljivih troškova.

“Za svaki projekat, podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 15 posto ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, dok će projekat finansirati maksimalnih 85 posto ukupnog iznosa kroz mjeru podrške. Prihvatljive investicije i troškovi se odnose na nabavku opreme, mašina, alata, komunikacijskih uređaja, hardvera i softvera za kontrolu, praćenje, upravljanje i nadzor proizvodnih procesa, profesionalnih i konsultantskih usluga.Realizacijom ovih investicija nastoji se podržati modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora i poboljšanje ruralne ekonomije”, navedeno je u programu.

Savez pčelara Tuzlanskog kantona među najbrojnijim je u Bosni i Hercegovini, sa 14 udruženja i 1.300 članova te je kao takav u idealnoj poziciji za formiranje zadruge. Predsjednik saveza Senad Hodžić navodi da je nakon ovogodišnjeg medobranja iz svake košnice izvrcano u prosjeku između 20 i 25 kilograma meda.

“Mi ovom godinom pokrivamo gubitke koje smo imali prije tri godine. Kada je riječ o cijenama meda, ona je po preporuci našeg saveza okvirno 25 maraka o kilogramu. Međutim, zbog cijele situacije uzrokovane inflacijom, odnosno smanjene kupovne moći građana, pčelari uglavnom svoje medove prodaju pod cijeni od 20 maraka”, izjavio nam je Hodžić.

Gubici iz ranijih godina bi sigurno bili znatno manji da su kod pčelara postojale savremene tehnologije, uz mobilno pčelarstvo. Za sve ovo se zalaže Hamdo Mulabdić iz Živinica, koji se dugi niz godina bavi pčelarstvom. Kako nam kaže, tradicionalna proizvodnja meda je izuzetno zahtjevna.

“Dobra pčelarska praksa veoma je bitna jer ona podrazumijeva skup svih radnji koje bi se trebale odraditi, a kako bismo došli do kvalitetnog čistog meda. Međutim, savremene tehnologije nama bi bile od velikog značaja jer bismo jednostavnije dolazili do lokacija koje su pogodne za medobranje. U velikoj su prednosti pčelari koji imaju SMS vage i bave se mobilnim pčelarenjem i oni su i u teškim godinama imali dobre količine meda, dok su oni tradicionalni teško mogli izvrcati nekoliko tegli”, naglašava Mulabdić.

Bh. pčelarima dodatni problem predstavlja i nelojalna konkurencija te patvorenje meda koji se kao takav u teglama nalazi na policama bh. marketa. Pravi med posebno će prepoznati iskusni pčelari, međutim, to mogu ocijeniti i kupci koji nemaju iskustva.

Kvalitetan domaći med se može prepoznati na više načina. Kotorski pčelar Zijad Zečević nam kaže da pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu.

S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu.

Med je najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, koje također čovječanstvu nude još i polen, propolis te matičnu mliječ. Uz med, bh. pčelari bave se još i proizvodnjom pčelinjeg voska, polena, pčelinjeg otrova, ali i matica te rojeva pčela.

Klix.ba