Kako u BiH žive bivši ovisnici: Komuna ih je spasila, ali ih društvo odbacuje

Mračni svijet droge nažalost ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu, a s problemom ovisnosti susreću se mnogi. Na njihovom putu ka izlasku iz životnog ponora nalazi se i Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama (CROPS), koji je smješten u Smolući kod Lukavca.

Međunarodnim danom borbe protiv zloupotrebe droga proglašen je 26. juni, a na ovaj datum ukazuje se na negativan utjecaj narkotičkih sredstava, koja u potpunosti mijenjaju život korisnika vodeći ga na kraju i do smrti. Oni najhrabriji uspiju se izvući iz problema te okrenuti novu stranicu života na kojoj su društveno korisni, ali i izloženi predrasudama i diskriminaciji.

Strahote koje narkomanija sa sobom nosi osjetio je i jedan Živiničanin, koji se u procesu rehabilitacije nalazi u Smolući. CROPS mu je, kako nam kaže, četvrta komuna u kojoj se nalazi, a ranije je bio u ustanovama u Splitu, Beogradu i Njemačkoj.

“Nakon boravka u komuni u Njemačkoj bio sam ‘čist’ četiri godine, međutim, opet sam se sapleo i pao. Trenutno sam fizički zdrav, ali sada nadolaze psihičke borbe sa kojima se borim. Moja majka se s mojom ovisnošću bori već 22 godine, a danas mogu reći da sam uvidio šta sam joj sve radio. Zaista me to boli i svakoga dana bih plakao”, kaže nam štićenik iz Živinica, koji u CROPS-u boravi već skoro mjesec dana.

CROPS je prije 18 godina osnovala Islamska zajednica u BiH, a stručno osoblje do danas je ruku spasa pružilo za 500 ovisnika koji su dolazili iz svih dijelova naše zemlje. Trenutno je na odvikavanju 14 muškaraca, dok je kapacitet centra 20 kreveta.

“Mi često imamo znatno više zahtjeva u odnosu na broj osoba koji možemo primiti. Proces rehabilitacije traje 12 mjeseci, ali često imamo zahtjeve za produženjem i oni koji su prošli kroz program nam značajno pomažu u radu sa novim štićenicima”, kaže direktor centra Mevludin Joldić.

Štićenici su pod kontinuiranim nadzorom, u centar svi dolaze na bazi dobrovoljnosti, a dani u kompleksu, koji je udaljen od gradske vreve, u potpunosti su ispunjeni. Skupa jedu, rade u voćnjacima, pčelinjacima i plastenicima, uređuju vanjski i unutrašnji prostor…

“Koncept dana je izuzetno važan, a u njemu štićenici prolaze kroz četiri terapije, odnosno radno-okupacionu, psihološku, duhovnu i terapiju slobodnih aktivnosti. Kontinuirano smo posvećeni inovacijama u radu centra te smo uveli i jednu novu metodu, odnosno aparat koji se pokazao izuzetno uspješnim u liječenju bolesti ovisnosti”, dodaje Joldić.

Iz uprave centra kažu da svjedoče tome da se bolest ovisnosti može pobijediti. Mnogi su, kako navode, zasnovali porodice, pronašli su zaposlenje i postali uspješni u biznisu. Međutim, bilježe se i negativna iskustva u kojima su bivši ovisnici, nakon rehabilitacije bivali diskriminisani od sredine, ali i prilikom pronalaska zaposlenja.

“Mi smo imali slučaj da je muškarac nakon oporavka deset godina bio u fazi dobre remisije, dobio je posao, a savjetovano mu je da poslodavcu kaže istinu, odnosno da je bivši ovisnik. Kada je to učinio, automatski je dobio otkaz. To nije u redu, etično, ispravno, ni pravedno. Rehabilitacija je dobra ako svi u društvu pomognemo tim osobama”, ističe tuzlanski neuropsihijatar Mevludin Hasanović.

On CROPS smatra projektom od velike važnosti, koji ima mogućnosti za daljim razvojem, samo ukoliko politička, ekonomska i društvena zajednica u svakom pogledu prihvate činjenicu da ovisnike treba spasiti u fazi kada ne mogu sami sebi pomoći. Svaku ovisnost ocjenjuje parasuicidom, koji se na kraju završava ružno, a pri tome mnogi pate oko tih ljudi, šireći zarazu bolesti ovisnosti na razne načine.

“Njihova rehabilitacija mora biti psihološka, kako bi patnje koje su imali prevazišli te ozdravili na psihološkom i emocionalnom planu, uz mogućnost života s drugim ljudima. Također, ona mora biti socijalna kako bi se vratili u ambijent u kojem su korisni ljudi, ali i duhovna, kako bi spoznali smisao života i toga šta je dobro, a šta zlo”, naglašava Hasanović.

Edin sa početka naše priče, primjer je kroz koji je vidljivo da se i nakon rehabilitacije mogu desiti recidivi. Hasanović kaže da su oni kao takvi problem, ali i dokaz da se tokom postupka oporavka desio određeni promašaj, što je potrebno ispraviti u novom procesu lijčenja bolesti ovisnosti.

S druge strane, nemoć ovisnika posebno iskorištavaju dileri narkotičkih sredstava protiv kojih se bori i tuzlanska policija.

“Uprava policije postiže dobre rezultate u sprečavanju zloupotrebe narkotičkih sredstava, naši službenici kontinuirano rade, a imamo i dobru saradnju sa drugim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini”, kaže glasnogovornica Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Amra Kapidžić.

Osim represivnog djelovanja u cilju sprečavanja zloupotrebe droga, policija poduzima i niz preventivnih aktivnosti, a među kojima je i kampanja kroz koju se utječe na svijest šire javnosti o svim štetnim posljedicama koje sa sobom nosi zloupotreba narkotičkih sredstava.

Klix