Kako su pojedinci nezakonito napredovali na Univerzitetu u Sarajevu

Pojedini nastavnici i saradnici sa Univerziteta u Sarajevu su napredovali u akademskoj karijeri, a da za to nisu ispunjavali zakonske uslove, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA), najvećoj i najstarijoj visokoškolskoj ustanovi u Bosni i Hercegovini (BiH), pojedinci godinama nezakonito napreduju u akademskim karijerama.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su pronašli da je od 2018. do 2022. godine najmanje 12 nastavnika i saradnika sa fakulteta i akademija napredovalo u više asistente i docente ili su ta zvanja zadržali, a da za njih nisu ispunjavali uslove. Nisu objavljivali naučne radove, preskakali su pozicije prilikom napredovanja i radili nakon isteka mandata.

Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (KS) propisuje osnovne kriterije za napredovanja, ali Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS i UNSA-e nisu donijeli detaljnija pravila, ostavivši prostor za manipulacije i pogodovanje pojedincima.

U nedostatku pravila komisije za izbor i Senat UNSA-e su kandidate unapređivali prema ličnim procjenama, svjesni da krše Zakon. Za to niko nije odgovarao.

Kantonalni inspektori godinama upozoravaju na ove nepravilnosti i izriču kazne, ali rektor UNSA-e Rifat Škrijelj ih ignoriše i tumači kao napad na njega: „Ja sam kao rektor Univerziteta i UNSA-e pod stalnim pritiskom inspekcije.“

U međuvremenu, pojedinci ovako dobivene titule zadržavaju.

„To je ono što ja zovem intelektualna korupcija. (…) Jednostavno, korupcija gdje vi urušavate pozitivne vrijednosti akademske zajednice”, komentariše Benjamin Fetić, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Upravo su sporni kriteriji akademskog napredovanja jedan od razloga zbog kojeg je UNSA na značajnim svjetskim listama jedan od slabije rangiranih univerziteta u regiji.

Rektor UNSA-e Rifat Škrijelj, iako svjestan da ispodprosječni kadrovi napreduju u akademskim zvanjima, ignoriše nalaze inspektora koji su utvrdili nepravilnosti pri ovim procesima (Foto: CIN)

Ignorisanje nalaza inspekcije

Kada je 2017. godine usvojen Zakon o visokom obrazovanju KS, Ministarstvo obrazovanja i Univerzitet u Sarajevu su morali u roku do godine dana donijeti pravila kojima bi se preciziralo kakve radove i u kojim publikacijama kandidati moraju objaviti da bi ispunili uslove za napredovanje.

Ministarstvo i UNSA to nikada nisu uradili. Bivši ministri obrazovanja kažu da prijedlozi Univerziteta nisu bili dobri, dok sa Univerziteta odgovaraju da ih je Ministarstvo trebalo napisati.

U državnom i kantonalnom zakonu o visokom obrazovanju navedeni su osnovni uslovi – broj radova i to da trebaju biti objavljeni u priznatim publikacijama. Kako nije definisano koje su to publikacije, komisija koja vrši izbor akademskog osoblja o tome odlučuje svojevoljno.

Zbog toga su prilikom izbora u istoj poziciji i kandidati koji se aktivno bave naukom i objavljuju na stranim jezicima u priznatim svjetskim časopisima i kandidati koji pišu i objavljuju u manje utjecajnim publikacijama.

„Ljudi jednostavno napišu bilo šta, objave u veseloj svesci i dnevnoj štampi i kažu ovo je sada naučni rad. Znači, potrebno je reći šta je zaista naučni rad, a ne kako je kome potrebno da bi ispunio uslove da ima određen broj radova za izbor”, kaže akademik Dejan Milošević, redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu i predsjedavajući Savjeta za nauku UNSA-e.

Ovakav način izbora omogućio je Mirsadi Zećo, višoj asistentici Pedagoškog fakulteta u Sarajevu, da 2020. godine postane docentica. Ona je morala imati tri naučna rada objavljena u priznatim publikacijama, ali nije imala nijedan. Komisiji za izbor je dostavila četiri rada koji nisu bila kategorisani kao naučni.

Mirsada Zećo je na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu imenovana za docenticu, a da nije imala nijedan objavljen naučni rad (Foto: Facebook)

Uprkos tome, tročlana komisija ju je pozitivno ocijenila. Izbor je zatim potvrdilo Vijeće Fakulteta, potom Grupacija humanističkih nauka i na kraju Senat. Izabrana je za docenticu na pet godina.

Međutim, predsjednica Komisije Merima Čaušević se po okončanju izbornog procesa predomislila i zatražila povlačenje potpisa i slučaj prijavila Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove. Navela je da Zećo ne ispunjava uslove jer niti jedan od njenih radova nije tretiran kao naučni, priznavši da je u izvještaju namjerno izostavljena kategorizacija Zećinih radova. Članica Komisije Valida Akšamija je inspektorima rekla da je pristala potpisati izvještaj u korist Zećo iako na konkursu nije dostavila tražene radove. Treća članica Irma Čehić je rekla da nije imala razloga da sumnja u pozitivan izvještaj koji je sačinila predsjednica Komisije.

Inspekcija je potom naredila da se poništi odluka o izboru Zećo na poziciju docentice i izdala prekršajni nalog protiv dekana Daniela Maleča i Pedagoškog fakulteta. Maleč se na rješenje inspekcije žalio Ministarstvu i zbog prekršajnog naloga zatražio sudsko odlučivanje. Tokom postupka na Općinskom sudu u Sarajevu je priznao da je prekršen član Zakona koji se odnosi na uslove izbora pa je dobio ukor. Maleč nije htio govoriti sa novinarima CIN-a.

Ministarstvo obrazovanja je od inspekcije zatražilo ponavljanje postupka u kojem je opet utvrđeno da Zećo ne ispunjava uslove za napredovanje. Međutim, Ministarstvo poništava i ovo rješenje inspekcije, zatvara slučaj, a Zećo ostaje na poziciji docentice.

Aktuelna ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade u KS Aleksandra Nikolić smatra da je izbor izvršen prema Zakonu i da je Čaušević trebala ranije reagovati ukoliko je smatrala da kandidatkinja ne ispunjava uslove: „Jedino sud je nadležan da kaže da ta osoba ostaje bez posla ili da joj se oduzima zvanje”.

Međutim, da bi sud o tome odlučivao, Univerzitet je trebao pokrenuti upravni spor, ali se to nije desilo.

Iako su prekršile Zakon, članice Komisije nisu sankcionisane. Čaušević i Čehić rade na Pedagoškom fakultetu, a Akšamija na Muzičkoj akademiji. Niko od njih nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Uz akademsko napredovanje dolazi i veća plaća. Zećo već dvije godine predaje i ocjenjuje studente Pedagoškog fakulteta sa osnovnom plaćom od 2.500 KM, što je za oko 1.000 KM više u odnosu na poziciju više asistentice. Ona je docentica na predmetima Metodika nastave muzičke kulture i Metodika muzičkog odgoja.

Rifat Škrijelj, rektor UNSA-e, kaže da se ništa ne bi promijenilo i da je glas Čaušević izostao s obzirom da je imala podršku preostale dvije članice.

Izbor akademskog osoblja vrši se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje dekan fakulteta ili akademije. Za izbor docenta u naučno-nastavno zvanje potrebni su: naučni stepen doktora u datoj oblasti, najmanje tri naučna rada objavljena u priznatim publikacijama i pokazane nastavničke sposobnosti. Uslovi za izbor višeg asistenta u naučno-nastavno zvanje su magisterij i proveden izborni period u zvanju asistenta, dok su za izbor u umjetničko-nastavno zvanje uz ovo potrebni i javni nastupi. U sva tri slučaja kandidati se biraju na period od pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog izbora, precizirano je u Zakonu o visokom obrazovanju KS iz 2017. godine.

Kršenjem propisa omogućeno je napredovanje u više zvanje i Ilmi Zulum sa Muzičke akademije. Ona je 2020. godine izabrana za višu asistenticu za violinu iako ju je Komisija negativno ocijenila jer nije ispunjavala uslove za ovu poziciju.

Komisija je u izvještaju navela da umjetničke reference Ilme Zulum nisu dovoljne za izbor u više zvanje niti za rad sa studentima, a njihovu odluku je potvrdilo i Vijeće Akademije, kao i Grupacija umjetnosti. I članovi Senata, uključujući i rektora, su većinom glasali protiv njenog izbora za višu asistenticu.

Prije nego je glasanje okončano, rektor je promijenio mišljenje i pozvao kolege iz Senata da ponovo glasaju i da izaberu kandidatkinju. Neki članovi Senata su ga poslušali, a dio njih je tražio odgodu glasanja. Ipak, Zulum nije dobila podršku većine.

Rektor nije odustao ni nakon ovakvog glasanja i sazvao je novu sjednicu na kojoj je ponovo predložio da Zulum bude izabrana. Ovaj put protivnici izbora su glasali u korist kandidatkinje. Novinari CIN-a su razgovarali sa kolebljivim članovima Senata, ali su oni tvrdili da se ne mogu sjetiti zašto su promijenili mišljenje.

Inspekcija je utvrdila da je odluka u korist Zulum nezakonita jer se o tome već glasalo.

Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, tvrdi da nije mijenjao glas, ali u zapisnicima piše drugačije. Naime, on je prvo glasao protiv izbora Ilme Zulum, a u drugom navratu je glasao „za“. „Lažno prikazano, vjerujte“, kaže Ovčina.

S druge strane, Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju, novinarima je rekao da na sjednicama glasa u skladu sa uputama rektora, prorektora i pravne službe.

Jasmin Velagić, dekan Elektrotehničkog fakulteta, na obje sjednice je glasao protiv izbora Zulum jer smatra da je stav Komisije jedini relevantan: „Ako je komisija ocijenila, onda je to to. Ne mogu ja protiv komisije ići ako su oni eksperti u tome, ja nisam, ne bavim se umjetnošću”.

Škrijelj u razgovoru s novinarima nije htio komentarisati dešavanja na sjednici. Tvrdi da su za izbor Zulum bili dovoljni magisterij i proveden izborni period u zvanju asistenta te da javni nastupi nisu bili potrebni.

Inspekcija je u dva navrata kontrolisala postupak izbora Ilme Zulum u višu asistenticu. Zatražila je od Univerziteta da Zulum ne bude izabrana, a na kraju je to zatražilo i Ministarstvo.

Međutim, rektor je ignorisao. Rekao je da on ne može mijenjati odluke Senata i da to može učiniti samo sud ukoliko neko pokrene spor.

Zulum sve vrijeme radi sa studentima, a sa novinarima CIN-a nije htjela govoriti.

Inspektori su utvrdili da je i Belma Pehlivanović na Farmaceutskom fakultetu na konkursu 2022. godine iz zvanja asistentice izabrana za docenticu na predmetima Farmakologija I i II. To nije moguće ni prema jednom propisu jer je prvo morala napredovati u zvanje više asistentice.

Pehlivanović je izabrana na period od pet godina. Nije se javljala novinarima CIN-a. Dekan Farmaceutskog fakulteta Fahir Bečić je odbio razgovarati o ovoj temi.

„Meni je inspektorica izrekla dvije kazne – jednu za Ilmu Zulum, (…) a drugu za ovu Pehlivanović (…). Te odluke će biti provedene kad sud kaže da se trebaju provesti. Bez toga neću provoditi takve odluke”, rekao je rektor Škrijelj.

Također, u maju 2018. godine inspektori su na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu utvrdili da čak devet osoba obavlja posao viših asistenata, a da za to nemaju ispunjene uslove.

Senad Murtić, Dženan Hadžić, Sanel Haseljić, Lejla Spiljak, Almir Toroman, Tarik Dizdarević, Alejna Krilić, Mersiha Alkić i Mirza Tvica birani su na ove pozicije u periodu od 2008. do 2013. godine. Posao su dobili na pet godina, ali im je omogućeno da nastave raditi i nakon isteka tog roka. Nepropisno su radili i do pet godina.

Poljoprivredni fakultet je 2018. godine postupio po naređenju inspekcije i odlučio da njih devetero više ne učestvuju u nastavno-naučnom procesu i dao im poslove za koje su u tom trenutku ispunjavali uslove. U međuvremenu, postali su doktori nauka i izabrani u zvanje docenata.

Niko od njih, kao ni dekan Muhamed Brka koji je poslao kratak pismeni odgovor, nije htio novinarima CIN-a objasniti kako je do ovoga došlo.

Iako je Ilmu Zulum sa Muzičke akademije Komisija negativno ocijenila jer nije ispunjavala uslove za višu asistenticu, imenovana je na ovu poziciju (Foto: Facebook)

Korist pojedinca ispred napretka Univerziteta

Nepostojanje pravila nije zaustavilo izbore u akademska zvanja na UNSA-i. Od 2018. do 2021. godine izabrano je 1.114 kandidata. Podaci za 2022. godinu nisu još objavljeni.

Kako je akademskom osoblju omogućeno da napreduje objavljujući u časopisima koji u svijetu nisu priznati, UNSA je ostao u sjeni ne samo svjetskih nego i regionalnih univerziteta.

Iako takva praksa šteti UNSA-i, Škrijelj smatra da su važeći propisi dovoljni za nesmetane izbore te da komisije, vijeća fakulteta i Senat imaju „akademsku slobodu“ da odlučuju o napretku svakog pojedinca. Ipak, priznaje da pojedinci žele ostvariti ciljeve na laganiji način, nekvalitetnim radom, i da zbog toga posežu za korupcijom: „Mi smo imali slučajeva, i imamo slučajeva, da se vrlo kvalitetan kadar zaobiđe na izboru, a podprosječan primi”.

Profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i član Savjeta za nauku KS Muhamed Hadžiabdić smatra da se koncept „akademske slobode“ zloupotrebljava i pogrešno tumači: „Akademska sloboda je vaša sloboda da stvarate, da budete kreativni, da istražujete u okviru nekih etičkih normi. Nije akademska sloboda da vi odlučujete o stvarima u kom pravcu će ići jedan univerzitet, kako će se raditi akademski izbor.”

Dok su UNSA i Ministarstvo tražili zajednički stav u vezi sa pravilima napredovanja, univerziteti iz regiona su im bježali na rang-listama. Na Webometricsu, listi koja rangira uspješnost univerziteta iz cijelog svijeta, UNSA je trenutno na 1713. mjestu od 31 hiljade univerziteta iz 200 zemalja. Daleko ispred je Ljubljana – na 334. mjestu, Beograd na 455, a Zagreb na 573. mjestu. Bolje pozicionirani su i manji univerziteti poput onih u: Splitu, Rijeci, Novom Sadu i Mariboru.

Također, za razliku od pojedinih univerziteta iz regiona UNSA nije ni na Šanganskoj listi univerziteta koju akademska zajednica smatra najznačajnijom.

„Ne možete pisati samo na bosanskom i objavljivati u lokalnim časopisima, a očekivati da podignete vrijednost i vidljivost svoje oblasti”, rekla je Melika Husić-Mehmedović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i bivša ministrica obrazovanja.

Iako Zakon o visokom obrazovanju iz 2017. godine nije ispoštovan u cijelosti, u septembru 2022. godine je usvojen novi. No, nema značajnih promjena kada je riječ o izborima u akademska zvanja.

Profesor Muhamed Hadžiabdić zaključuje da će Univerzitet u Sarajevu postati irelevantan ukoliko se sistem ne promijeni: „Mi već sad imamo trend pada broja studenata. Taj pad broja studenata jednim dijelom je posljedica demografije. Međutim, jednim značajnim dijelom je i posljedica percepcije koju društvo ima o Univerzitetu. Pad broja studenata će se nastaviti, studenti će birati da studiraju negdje drugo, bilo u zemlji ili vani.”

2023 New year with Creative pencil banner design concept, Vector illustration modern layout template