Kako su nastali najpoznatiji omoti ploča Bijelog dugmeta, Zdravka Čolića, Indexa…

Sarajevska škola pop rocka iznjedrila je broje pjevače i bendove, a osim dobre muzike isticali su se i po inovativnom dizajnu omota ploča. Za originalne omote ploča Bijelog dugmeta, Zdravka Čolića, Indexa i mnogih drugih zaslužan je Dragan S.

Stefanović. Sarajevski fotograf i dizajner Dragan S. Stefanović po struci je akademski slikar. Iako je završio Akademiju likovnih umjetnosti, prije završetka školovanja stekao je reputaciju i popularnost kao grafički dizajner, oblikovavši omote ploča nekih od najpoznatijih bendova bivše Jugoslavije.

Stefanović je radio omote za Indexe, Korni grupu, grupu Time, Cod, međutim najzapaženiji su njegovi omoti za grupu Bijelo dugme, za koju je dizajnirao omote za prva tri studijska albuma, ali je dobrim dijelom oblikovao i cjelokupan vizuelni identitet grupe.

Iako je rock scena Jugoslavije počela mnogo ranije, albumom Bijelog dugmeta “Kad bi bio bijelo dugme” počela je era originalnih omota ploča. Album prvjenac popularne bh. grupe krasila je fotografija djevojke raskopčane bluze. Bila je to prava revolucija na jugoslavenskoj muzičkoj sceni. Ovaj omot je u Engleskoj svrstan u ediciju 500 najljepših omota svijeta.

Prepoznatljiv vizuelni koncept Stefanović je zadržao i na sljedećem Dugmetovom albumu “Šta bi dao da si na mom mjestu”. Na omotu je bila ženska zadnjica s muškom rukom na njoj.

Problemi su nastali kod četvrtog albuma “Bitanga i princeza”. Osim jednog spornog stiha u pjesmi “Sve će to, mila moja, prekriti snjegovi, ruzmarin i šaš”, koji je Bregović morao da izmijeni, sporan je bio i omot. Naime, na omotu je trebalo da se nalazi fotografija na kojoj ženska noga udara muškarca u međunožje. Cenzori to nisu dozvolili pa je Bregović, kako se ne bi kočilo objavljivanje albuma, prepustio da Jugoton sam osmisli kakvo-takvo grafičko rešenje.

Stefanović je davne 1976. godine govorio za časopis Džuboks kako je za ploče presudan prvi utisak, a omot ga itekako daje.

“Koliko je omot efektan, koliko dobro izgleda, odnosno koliko pruža osnova da se nasluti kakva se muzika iza njega krije. Ukoliko omot može sve to da kaže ili da zaintrigira na jedan poseban način, on je uspio”, kazao je.

On je radio omote ploča za Indekse i svaki je na svoj način, u trenutku kada je izašao, bio jedan korak ka boljem dizajnu, ka nečemu novom, početak probijanja nekih ustaljenih okvira.

“Dugo sam gledao engleske dizajnere i želio sam stvoriti nešto slično. Možda moji raniji omoti nisu bili tako poznati kao ovi za Bijelo dugme, ali su i oni veoma dobri. Pomenut ću omote za Plimu, Indexe i prve omote Ambasadora”, dodao je.

Akademski slikar smatrao je da su tri njegova omota bila presudna za jugoslavenski dizajn.

“Mnogo mi je u tome pomogla činjenca da se prvi put radilo o jednom zaista zrelom muzičkom izrazu. Omotom prvog albuma Bijelog dugmeta “Kad bi bio bijelo dugme” pokazao sam da nije važno da samo lice bude na omotu, da može da se produkuje neka druga likovnost i da se ljudima svidi”, kazao je.

Nakon toga on je napravio omot koji je značio nešto novo, išao je u nekom drugom smjeru. Riječ je o omotu za album “Mrtvo more” Korni grupe. Iako su mnogi tada smatrali da je omot prikaz neke vrste crnog humora, autor ploče je kazao da nije u tome stvar.

“Djeluje možda morbidno, ali je to ustvari jedan vrlo veseo omot. Kornelije me je zamolio da napravim omot za grupu koja je pokušavala, u jednom trenutku da stvori nešto u sredini, čiji su okviri bili suviše uski i sputavli su je. Zato sam uzeo jedan sanduk, jednu učmalu sredinu, jedno ‘mrtvo more’ i smjestili u nju jedan čamac koji pluta i udara u okove svijeta. Pošto se radilo o memorijalnom albumu, o svojevrsnoj sahrani, upotrijebio sam kao okvir svega jedan mrtvači sanduk”, dodao je.

Fotograf, dizajner ukoliko je dovoljno jaka ličnost, može i mora da formira stil i liovni izgled grupe. Prema riječima Stefanovića gurpa Cod željela je napraviti nešto slično Dugmetu. Međutim, tada im je rekao da su oni nesto drugao te im pokušao napraviti nešto sasvim suprotno.

“Na “Cicibanu” sam im stavio kosu iza ušiju, očešljao ih klasično, stavio im naočare i svako od njih je postao nešto. Trudio sam se da od tih ljudi napravim ličnosti koje će ostavljati utisak, stvarati posebnu atmosferu”, kazao je.

Za Zdravka Čolića i njegov album “Ti i ja”, Stefanović je napravio izrazito komercijalni idealzovani omot.

“Morao sam. Mislim da su ljudi to htjeli. Ne vjerujem da bi neko želio da vidi kako Čolić izgleda u kupatilu. Izgleda kao svaki madić koji se kupa”, kazao je Stefanović, za omot Čolinog albuma.