Kako se u BiH redovno krade na tenderima i zašto su tužiocima “vezane ruke”

Ukoliko želimo vidjeti u kojoj mjeri je korupcija kontaminirala sistem jedne države, onda treba pogledati samo oblast javnih nabavki. U BiH ta oblast izgleda turobno. Na godišnjem nivou se u BiH putem javnih nabavki obrne i do tri milijarde KM.

Piše: Amil DUČIĆ

Da je korupcija u oblasti javnih nabavki rak-rana našeg društva svjedoče i nalazi portala Pratimotendere.ba. Ovaj specijalizirani portal je u svom monitoringu za 2021. godinu ustanovio da od 10 javnih nabavki u BiH, čak devet ih ima koruptivne elemente!

Urednik ovog portala Slobodan Golubović za Fokus.ba kaže da od javnih nabavki koje su kroz monitoring na portalu označene kao rizične, najveći procenat otpada na direktne sporazume jer su oni ustvari i najčešći postupci u javnim nabavkama generalno.

– Riječ je o tzv. postupcima niže vrijednosti do 6.000 KM i prisutne su različite zloupotrebe, kako u pogledu kršenja zakona tako i u pogledu manjka transparentnosti. Zakon se najčešće krši kroz cjepkanje nabavki s ciljem izbjegavanja transparentnijih postupaka javnih nabavki, a kad je u pitanju manjak transparentnosti, tu smo identifikovali pojavu da se ove nabavke ne objavljuju u planovima nabavki, što je prepoznato kao dobra praksa iako nije zakonska obaveza, te neobjavljivanje podataka o njihovoj realizaciji – kaže Golubović.

Golubović: U pravilu stigne samo jedna ponuda FOTO: D. B.

Kada su u pitanju kompleksniji postupci koje su analizirali, tu su zloupotrebe najčešće u vezi s tenderskom dokumentacijom, odnosno diskriminatornim uslovima za kvalifikaciju ponuđača i tehničku sprecifikaciju. Ovo, navodi on, uzrokuje pojavu da je najčešće samo jedan ponuđač kvalifikovan i da tehničke karakteristike samo jednog ponuđača ili proizvođača zadovoljavaju uslove, te u pravilu stigne samo jedna ponuda.

Portal Pratimotendere.ba kod sljedećih institucija i javnih preduzeća uočio je najčešće raspisivanje rizičnih javnih nabavki: ZP Rudnik i Termoelektrana „Gacko“, Općina Travnik, Zavod za javno zdravstvo SBK, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, JP „Autoceste FBiH“, Zavisno preduzeće „Elektrokrajina“ akcionarsko društvo Banja Luka, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, Željeznice RS, Komunalno Brčko, Poreska uprava RS, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

– Zloupotrebe su nastavljene nesmanjenim intenzitetom i u prvim mjesecima 2022. godine, a posebno se ističe namještanje tendera za nabavku automobila. Kao rezultat združenih aktivnosti portala Pratimotendere i Agencije za javne nabavke, primjetno je značajno poboljšanje kada je u pitanju objavljivanje planova nabavki od ugovornih organa. Prema podacima s Portala javnih nabavki, ne računajući direktne sporazume, od početka godine pokrenuto je oko 4.000 postupaka javnih nabavki. Nažalost, nije moguće precizno utvrditi vrijednost pokrenutih postupaka – navodi Golubović.

On kao prvi i osnovni problem vidi lošu zakonsku legislativu jer su u postojećem Zakonu o javnim nabavkama identifikovani brojni propusti, a sve to ukazuje na potrebu za reformom u ovoj oblasti.

– Kao drugi problem u ovoj oblasti može se označiti izostanak sankcija za zloupotrebe, kako prekršajnih tako i krivičnih, jer čim nema sankcija, ne postoji strah od odgovornosti. Treći, ali ništa manje bitan problem jeste uloga i način odlučivanja Ureda za razmatranje žalbi za koji se vežu politički i drugi uticaji – zaključuje Golubović.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u izjavi za naš portal ukazuje i na problem aktivne legitimacije jer pravo žalbe daje samo zainteresovanim ponuđačima koji su preuzeli tendersku dokumentaciju.

Ožegović: Za vrijeme pandemije koronavirusa neregularnosti su najviše došle do izražaja FOTO: D. B.

– To znači da samo ti ponuđači, ukoliko vide neregularnosti u tenderskoj dokumentaciji, imaju pravo žalbe dok niko drugi ne može da se žali, što znači da ponuđači koji štite svoj sopstveni ekonomski interes, ukoliko ne podnesu žalbu, niko ne može da zaštiti onaj javni interes. Tako da, ukoliko su neke komplikovanije nabavke u pitanju, mi nemamo dovoljan broj ponuđača u državi. Niko se ne prijavi ili se prijavi jedan ili dvojica kojima to odgovara. Niko ne može da ispravi te neregularnosti i da utječe na to da se potroši manje novca ili da se dobiju kvalitetniji radovi ili usluge – tvrdi Ožegović.

Navodi da su zagovarali, iako nisu naišli na razumijevanje kod institucija, da se uvede institut građanskog nadzora kakav naprimjer postoji u Srbiji gdje se za nabavke većih vrijednosti stručnjaci koji nisu iz ugovornih organa uvode na način da kontrolišu stanje ugovornog organa.

– Za vrijeme pandemije koronavirusa neregularnosti su najviše došle do izražaja. S druge strane nismo imali procesuirano gotovo ništa, iako su mediji i civilno društvo zaista ukazivali na velike neregularnosti. Nažalost, jedina dva slučaja koja su dobila na važnosti su slučajevi „Institut za javno zdravstvo RS“ i „Respiratori“. I sam TIBiH je ukazivao na desetine neregularnosti, ali to nije došlo ni do nadležnih inspekcija, a kamoli do tužilaštava. Potrebno je spomenuti da krivični zakoni tužiocima ne ostavljaju veliku mogućnost za javne nabavke, jer tu nisu striktno definisana krivična djela i samim tim tužioci ne znaju kako da se ponašaju. U Krivičnom zakonu RS postoji krivično djelo zloupotrebe u javnim nabavkama. Međutim, odnosi se samo na ponuđače, dok u krivičnim zakonima FBiH i BiH to još uvijek ne postoji – ističe Ožegović.

Tarik Rahić, direktor Agencije za javne nabavke BiH, kaže da je Agencija u posljednje vrijeme objavila niz informacija o lošoj praksi u ovoj oblasti. Naime, ova agencija kontinuirano provodi praćenje postupaka javnih nabavki.

Rahić: Pet uposlenika koji u Agenciji rade na praćenju postupaka

– Pet uposlenika koji u Agenciji rade na praćenju postupaka, što je zaista mali broj ljudi u odnosu na obimnost posla, uočilo je brojne nepravilnosti koje se u određenim slučajevima ponavljaju, te smo objavama na veb-stranici Agencije i na Portalu htjeli ukazati ugovornim organima na takve uočene nepravilnosti. Primijećeno je, naprimjer, da određeni ugovorni organi nisu pravovremeno objavljivali planove javnih nabavki, kako je propisano članom 17. Zakona, zatim su primijećene brojne nepravilnosti u provođenju pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja, npr. da pojedini ugovorni organi pri provođenju osnovnih postupaka (otvorenih, ograničenih i konkurentskih zahtjeva za dostavu ponuda), a kada su predmet nabavke radovi, prave namjerne i svjesne greške u projektnoj dokumentaciji/tehničkoj specifikaciji koje se onda naknadno “popravljaju” odnosno “plaćaju” provođenjem pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja za dodatne ili nepredviđene radove – kaže Rahić.

Takvim postupanjem se, kaže on, krije osnovni princip iz člana 3. Zakona i u neravnopravan položaj se dovode svi oni učesnici postupka koji je prethodio osnovnom postupku, a na odgovarajući način se privilegira odnosno favorizira te na koncu i finansijski honorira ponuđač koji je izabran kao najpovoljniji u postupku koji je prethodio zaključenju osnovnog ugovora, s obzirom na seriju dodatnih ili nepredviđenih radova koja uslijedi nakon toga.

– Agencija je putem Portala javnih nabavki uočila da pojedini ugovorni organi, prilikom unosa obavještenja o dodjeli ugovora za pregovaračke postupke bez objave obavještenja za dodatne robe, usluge ili radove, naprave nepravilnost na način da ne unesu broj postupka koji je trebao prethoditi pregovaračkom postupku bez objave obavještenja. Također, uočeno je da neki ugovorni organi prilikom unosa izvještaja za provedene direktne sporazume u rubriku koja se odnosi na predmet ugovora/nabavke unose računovodstvenu skraćenicu “KUF” umjesto naziva predmeta nabavke kako su navedeni u Jedinstvenom rječniku javne nabavke (JRIN). Dva zadnja primjera ukazuju na direktno kršenje principa transparentnosti javnih nabavki, a ugovornim organima smo skrenuli pažnju da takvu lošu praksu otklone u svom postupanju, budući da praćenje postupaka javnih nabavki u konačnici može rezultirati pokretanjem postupaka pred nadležnim organima – kazao je Rahić.

Zvrde da Agencija kontinuirano podnosi prekršajne prijave FOTO: D. B.

Potvrdio je da Agencija kontinuirano podnosi prekršajne prijave, u skladu s članom 116. Zakona, i krivične prijave nadležnim tužilaštvima.

– Smatramo da je veoma koristan metod u borbi protiv korupcije ozbiljna pravosudna sankcija i stoga sarađujemo s tužilačkim organima na ranom otkrivanju i procesuiranju nezakonitosti u javnim nabavkama. O detaljima takvih predmeta nismo u mogućnosti davati bilo kakve informacije da ne bi došlo do ometanja istrage i procesuiranja kršenja Zakona – zaključuje Rahić.

Agencija za javne nabavke, stoji to u izvještaju ove institucije, u 2020. godinu prijavljivala je niz institucija i javnih preduzeća. Među njima su bili Aerodromi RS, KPZ Sarajevo, Stručna služba za zajedničke poslove KS, zatim načelnik Prozora/Rame, ministar unutrašnjih poslova SBK, Vodovod Prijedor, Elektroprivreda HZHB, RMU Đurđevik. Kod niza ovih prijava pretresi u sudovima još čak nisu ni zakazani.

Agencija za javne nabavke: Kod niza prijava pretresi u sudovima još čak nisu ni zakazani FOTO: D. B.

Kada je riječ o ministru unutrašnjih poslova SBK i načelniku Prozora, oni su prekršajno kaženji sa 400 KM odnosno 300 KM.

Međutim, Agencija je dostavljala i prijave nadležnim tužilaštvima, pa su tako prijavljeni MUPSBK, Direkcija za robne rezerve, Kantonalna bolnica „Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, Fond zdravstvenog osiguranja, KJKP „Rad“ Sarajevo. Kod niza prijava u tom izvještaju je stajalo da još nema povratnih informacija iz nadležnih tužilaštva, a neki su donosili i naredbe o neprovođenju istraga.

A. Dučić / Fokus.ba