Kako se glasa u Generalnoj skupštini UN-a i šta je potrebno da rezolucija bude prihvaćena

Pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija bi se uskoro trebala naći Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

Rezolucija čiji su autori Bosna i Hercegovina, Njemačka i Ruanda trebala se naći na dnevnom redu GS UN 2. maja, ali je došlo do manje promjene. Ipak, očekuje se da će delegacije u ovom tijelu UN-a glasati ubrzo nakon ovog prvog predloženog datuma.

Ova rezolucija je podigla dosta prašine širom Balkana, a najglasniji protivnici su predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Iako rezolucija u svom tekstu, koji je u međuvremenu objavljen, ne spominje niti jednu državu ili narod, već samo uspostavlja 11. juli kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici te osuđuje negiranje ovog zločina, Dodik i Vučić već sedmicama, na razne načine, pokušavaju spriječiti donošenje rezolucije.

Vučiću je posebno sporno da se rezolucija donosi u Generalnoj skupštini umjesto u Vijeću sigurnosti, a razlog iza toga je jasan. Glasovi Kine i Rusije su garant Srbiji da rezolucija neće biti donesena u ovom tijelu UN-a, što se i pokazalo 2015. godine, na 20. godišnjicu genocida u Srebrenici. Tada je Rusija uložila veto na usvajanje rezolucije o Srebrenici i spriječila usvajanje.

U Generalnoj skupštini UN-a nijedna zemlja nema pravo veta, ali nije još apsolutno jasno kako će funkcionisati glasanje u ovom tijelu. Generalna skupština UN-a ima 193 države članice i svaka od njih ima pravo glasa. Prema informacijama koje su dostupne na zvaničnoj stranici ovog UN tijela, donošenje odluka nije jasno definisano.

Kako piše, donošenje odluka u sferama mira i sigurnosti, kao i u biranju država članica Vijeća sigurnosti te Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a, mora imati podršku dvije trećine država članica, odnosno 129 glasova.

Van ovih sfera, odluke se donose prostom većinom, odnosno bilo bi potrebno 97 glasova.

Ipak, kako naglašavaju, većina rezolucija se u Generalnoj skupštini donosi konsenzusom, odnosno bez glasanja. Iznimke, naravno, postoje, pa su se tako rezolucije o situaciji u Pojasu Gaze i Palestincima donosile glasanjem, i to bez potrebne dvotrećinske većine.

Važno je napomenuti da još nije potpuno jasno kako će se označiti rezolucija o genocidu u Srebrenici u UN-u. Ono što se može reći sa sigurnošću jeste da neće biti konsenzusa, imajući u vidu da su Srbija, Rusija pa i Kina već najavile svoje oštro protivljenje samom donošenju rezolucije i intenzivno lobiraju protiv.

Ono što je mogućnost jeste da bude označena i kao “odluka u sferi mira i sigurnosti”, što bi značilo da bi za donošenje rezolucije bilo potrebno 129 glasova, odnosno dvotrećinska većina.

Kada bi se rezolucija pak označila van navedene sfere, potrebno bi bilo samo 97 glasova, što je i realno očekivati. I sam Aleksandar Vučić je u nekoliko medijskih nastupa istakao da očekuje usvajanje ove rezolucije, mada je ponosno izjavljivao da će biti riječ o “preglasavanju.”

Podsjetimo, rezoluciju o genocidu o Srebrenici kosponzoriše, pored autora (Njemačka, Ruanda, BiH), veliki broj drugih zemalja. Crna Gora je također odlučila uložiti dva amandmana na rezoluciju, ali će se o njihovom prihvatanju u UN-u tek odlučivati.

Klix.ba