Kako se BiH može zaštititi od galopirajuće inflacije na svjetskom nivou

Odluka američke centralne banke, odnosno Federalnih rezervi (FED) da zbog obuzdavanja inflacije u Sjedinjenim Državama od marta 2022. godine poveća kamatne stope, dovela bi do toga da i Evropska centralna banka (ECB) poveća kamatne stope, što bi se direktno odrazilo i na Zapadni Balkan, odnosno i Bosnu i Hercegovinu.

– Cilj je da se povećanjem kamatnih stopa pokušava utjecati na smanjivanje inflatornih efekata. Ali pitanje je da li će to i uspjeti. Ono što je problem kod inflacije, za raliku od nekih drugih ekonomskih problema, jeste da nije tako jednostavno napraviti neku formulu u smislu ekonomskog rješenja koja će dati učinkovite rezultate bar u kratkom roku – ističe Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Pitanje je, smatra Čavalić, kako će se obuzdati inflacija. Bosna i Hercegovina nema instrumente monetarne politike i dobro je da je nemamo kao takve. BiH može samo uvesti inflaciju jer je marka vezana za euro.

– Vjerovatno je da će povećanje kamata na globalnom nivou indirektno uvjetovati i povećanje kamatnih stopa i na našem tržištu. Međutim, neće to biti u onoj mjeri kao na globalnom nivou. Svakako inflacija otežava investicijski ciklus i poslovanje, ali će biti kratkoročna mjera. Dobro je da probleme u BiH rješavamo konzervativnim mjerama i to je sasvim očekivano – kaže Čavalić.

Kada američka banka počne štampati novac u velikim količinama, to plaćaju njeni građani.

– Inflacija je veliki problem u SAD-u i prerasta u politički problem između Republikanaca i Demokrata i tako me iznenađuje ovo što rade – ističe Čavalić.

Ima li Bosna i Hercegovina bilo kakav mehanizam da se zaštiti od visoke inflacije?

– Možemo se zaštititi sa svojom fiskalnom politikom. Trebali bismo privredu osloboditi nekih poreza i fiskalnih nameta, kako bi mogli bolje konkurisati na tržištu. U vanjskotrgovinskoj razmjeni u ovom trenutku je dobro da se omogući više uvoznih operativa, prije svega to se odnosi na sirovine i materijale za naše kompanije. Da ne bi došlo ponovo do problema sa izvozom piletine zbog velikih poskupljenja hrane. Treća stvar se odnosi na socijalne programe, a to je aktivacija sistema robnih rezervi i da se na taj način zaštiti barem 20 posto populacije. To su tri ključne stvari koje trebamo uraditi, a ništa ne koristimo – zaključuje Čavalić.