Kako Schmidt (ne)svjesno pristaje na priču o tri “velika brata” Bosne i Hercegovine

Visoki predstavnik Christian Schmidt u nepuna dva mjeseca svog mandata obišao je niz država tražeći podršku budućim koracima koje će povlačiti u BiH. Međutim, čini se, iz par šturih izjava koje je do sad dao, Schmidt uporno podliježe stereotipima o Bosni i Hercegovini.

Visoki predstavnik posjetio je niz značajnih država, koje neupitno, bez obzira kako to neko doživljavao, imaju snažan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu. Schmidt se na prvom mjestu sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, malo kasnije s ministrom vanjskih poslova Turske Mevlutom Cavusogluom, da bi danas održao bilateralni sastanak s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. U tom smislu nešto ranije dao je jednu dosta indikativnu izjavu.

“Hrvatska, Srbija i Turska u svim ovim procesima igraju važnu ulogu. Ali, ipak će stvari ostati pri tome da Evropska unija i međunarodna zajednica na osnovu Dejtonskog sporazuma igraju ulogu koja je važna. Put BiH vodi od Dejtona ka Briselu. Ako će ove tri zemlje to podržati, ja ću biti zadovoljan”, rekao je Schmidt nedavno.

Visoki predstavnik je izjednačavanjem pozicije Turske prema Bosni i Hercegovini, sa Srbijom i Hrvatskom još jednom, (ne)svjesno, poslao poruku domaćoj i međunarodnoj javnosti, da “tri zajednice unutar BiH imaju mentora” i “velikog brata” izvana. S tim u vezi, simbolično je Bosni i Hercegovini umanjio politički subjektivitet, identitet i samostalnost u donošenju odluka.

Turska nije bila sudionik rata u Bosni i Hercegovini, za razliku od naših susjeda, niti njeni sunarodnici žive u Bosni i Hercegovini, niti ima bilo kakve teritorijalne aspiracije. S tim u vezi nejasno je kako je ona u ovom smislu kod Schmidta pozicionirana.

Ako bi neko pomislio da je prihvatanje principa hrvatske politike od visokog predstavnika na nedavno održanom simpozijumu Euroatlantske perspektive BiH, u smislu da postoje predstavnici naroda, a ne predstavnici građana, bio propust, nametanje ideje da Turska ima istu ulogu prema BiH kao njeni susjedi, govori da Schmidt nepotpuno shvata problematiku odnosa u Bosni i Hercegovini ili ima savjetnike koji površno i stereotipno prilaze problemu.

Upravo je to simbolika koja odgovara politikama koje u BiH vide tri jednake strane, i onome što je Milorad Dodik pokušao nametnuti kao politički princip, na nedavnom sastanku Predsjedništva BiH s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, da Turska treba biti taj treći faktor koji će pregovarati u ime bosanske strane.

Možda se ovo može posmatrati i kao preširoko tumačenje, međutim, odabir zemalja koje će prve posjetiti, spomenute neke ranije poruke, te umanjivanje legitimiteta Željka Komšića, govore u prilog spomenutom shvatanju.

U trenutku dok Dodik svakodnevno urušava institucije Bosne i Hercegovine, a njegovi najbliži saradnici konstantno najavljuju raspad države, Schmidt najveći problem vidi u politici ili načinu kako je izabran i ko glasa za trenutnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

“Ja sam impresioniran koliko ‘čitača misli’ ima u regiji, jer te misli o kojima se izvještava i koje su, navodno, skrivene u mojoj glavi, uopšte nisu tu”, rekao je Schmidt u smislu kritike njegovih izjava.

Moguće je da mnogi pogrešno tumače izjave Christiana Schmidta, međutim, dojam koje one proizvode je izuzetno negativan.