Kako prodavnice zarađuju na odjeći sa simbolima krajnje desnice u Srbiji i BiH

Iz izloga male prodavnice odjeće u tržnom centru u predgrađu Beograda viri zastava sa crnom, žutom i bijelom bojom. Okačena je na prozor iza police uredno složenih majica sa fotografijama i natpisima koje se tu prodaju. Ovu zastavu Ruskog Imperijalnog Carstva posljednjih su godina oživjeli ruski nacionalisti, a sada je sve češće koriste krajnji desničari.

Na vratima su, pored natpisa “Guraj”, naljepnice nekih od simbola i likova koji se mogu kupiti odštampani na odjeći.

U “kolekciji” i zločinac Mladić

Na jednoj od njih piše “Kolekcija 1995” s fotografijom muškarca s naočalama. Na prvi pogled izgleda kao reklama za poznati brend naočala. Ali osoba na slici je Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u BiH.

Pojavljuje se i na majici naslikan kao glavni lik u izmišljenom filmu “War who” [Rat ko].

Prodavnica “28.6” u nazivu ima datum Vidovdana – 28. juni. U njoj se mogu kupiti majice sa simbolom UN-a u čijem opisu se navodi da je UN “Licemerni šljam – maslinove grančice, sekli su nam nejač od Prizrena do Gračanice”.

“Okupator iz Prvog i Drugog svetskog rata je samo promenio dlaku, odnosno uniformu i grb ali je ćud ostala ista”, stoji u opisu majice koja se može naručiti za manje od 15 eura.

Ova prodavnica, koja posluje već sedam godina, a zvanično je registrovana prije tri i po godine s ciljem “afirmacije unikatne odeće vrhunskog kvaliteta domaće izrade”, jedna je od najmanje 19 prodavnica – online i sa stvarnom adresom – u Srbiji i BiH koja prodaje odjeću s natpisima kojima se veličaju ratni zločinci i negiraju ratni zločini, otkriva istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN). Neke od njih simbolima veličaju krajnje desničarsku ideologiju i povezuju se s desničarskim organizacijama.

U novembru 2019. godine Danilo Žuža podnio je zahtjev za registraciju trgovine i servisa. Nazvao ju je “ŽužaTim 28.6 Beograd” i, prema zvaničnom registru poslovnih subjekata Srbije poznatijem kao APR, nije imao nikakvih poteškoća prilikom upisa.

Godinama je u njoj prodavao odjeću s motivima koji mogu podsticati na mržnju. Ranije bio je član organizacije koja je zabranjena još prije decenije u Srbiji upravo zbog izazivanja mržnje.

Žuža je prije 11 godina pred Apelacionim sudom u Beogradu zajedno s Milošem Mladenovićem osuđen na po godinu dana zatvora zbog napada na novinara Vremena Teofila Pančića.

Kako je u presudi koju citira Radio Slobodna Evropa utvrđeno, oni su napali Pančića u autobusu, kada su ga više puta udarili po glavi i tijelu, metalnom teleskopskom palicom i rukama, usljed čega je zadobio lakše povrede.

Nakon napada na Pančića i drugih incidenata u kojima su članovi organizacije učestvovali, Ustavni sud Srbije je 2012. godine zabranio rad “Otačastvenog pokreta Obraz” zbog djelovanja usmjerenog na kršenje zagarantovanih ljudskih i manjinskih prava i izazivanja nacionalne i vjerske mržnje.

U odluci Ustavnog suda se objašnjava da je Žuža identificiran kao pripadnik udruženja “Obraz” i kao učesnik u incidentu povodom održavanja javnog skupa “Žene u crnom” održanog 10. jula 2009. godine.

Danas je organizacija nastavila rad pod nazivom “Svetosavski savez Obraz”.

Kontaktirani putem Facebooka, gdje su aktivni, iz shopa “28.6” su kazali kako nisu u mogućnosti razgovarati jer su zauzeti privatnim obavezama. U odgovoru su poslali fotografiju na kojoj se vide dvojica muškaraca uslikana s leđa dok pale američku zastavu.

Novinari BIRN-a kontaktirali su profil na Instagramu na kojem je Žužina fotografija i koji u opisu ima link na shop “28.6” više puta od početka novembra do sredine decembra 2022. godine. U odgovorima je navedeno da je Žuža prodao firmu i brend.

“Više nemam veze sa navedenim pa ne bih da komentarišem kako ne bih doveo sadašnje vlasnike u možda neku nepredviđenu situaciju”, navodi se u odgovoru sa ovog profila, za koji BIRN nije mogao sa sigurnošću verificirati da pripada Žuži.

On se na zvaničnoj stranici APR-a i dalje navodi kao vlasnik prodavnice.

Prema istraživanju BIRN-a, dvije trećine prodavnica nije zvanično registrirano i posluju isključivo online.

Desničarske organizacije počele su koristiti društvene mreže za komunikaciju i to im omogućava da u svakom trenutku imaju “vojsku ljudi iza sebe”, navodi Marko Milosavljević, programski koordinator Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).

“Imamo jednu poplavu tih online shopova i web sajtova, a nekad su to bili forumi na MySpaceu ili na nekoj drugoj platformi. (…) Mislim da oni mnogo bolje nego država prate društvene tokove i tome se prilagođavaju”, kaže Milosavljević.

BIRN je pokušao dobiti odgovore tužilaštva i ministarstava unutrašnje i spoljne trgovine, te trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije o tome kako prate i sprečavaju prodaju odjeće koja može širiti mržnju, ali niko od njih nije pristao na razgovor niti odgovorio na pisane upite.

Američki desničar na adresi u Beogradu

Početkom 2021. godine “Shop 011” počeo je prodavati majice s natpisom “Nož, žica”, koji aludira na povike kojima se slavi genocid u Srebrenici. Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije zabranilo je prodaju ovih majica.

Kada su krajem 2022. godine novinari BIRN-a BiH u “Shopu 011” u blizini Starog Grada u Beogradu pokušali kupiti takvu majicu, prodavač je rekao da se ove i majice s likom Ratka Mladića više ne prodaju zbog ranijih napisa u medijima.

Ali u ovoj prodavnici je još uvijek moguće kupiti odjeću s likom Draže Mihailovića ili s natpisom “Bacajte bombe četnici”.

“Postoji velika potražnja za tim i ja mislim da ono što je uzrok tome jeste zapravo ta kontinuirana glorifikacija i poricanje u isto vrijeme ratnih zločina i ratnih zločinaca. I to je doprinijelo da današnje nove generacije to normalizuju, da to zaista za njih jesu ratni heroji koji su branili svoj narod od drugih ratnih zločinaca”, pojašnjava Milosavljević.

BIRN nije uspio dobiti komentar iz “Shopa 011”.

Od veličanja ratnih zločinaca ne ustručava se ni “Serbon shop”. Kroz objave na mobilnoj aplikaciji za dopisivanje Telegram pozivali su na iscrtavanje murala u čast Mladića.

Ova prodavnica godinama flertuje s nacističkim simbolima dok se poziva na patriotizam. Njihova stranica na Instagramu je najmanje tri puta bila blokirana. Iako svaki put kreira nove stranice, “Serbon” je od februara 2020. svoju prodaju preusmjerio i na Telegram. Ova mreža je sve popularnija kod proruskih i desničarskih organizacija zbog mogućnosti pravljenja grupa u kojima sadržaj može pratiti veliki broj ljudi.

Sa ovim shopom ranije je sarađivao i Robert Rundo, američki ultradesničar suočen s optužbama za nasilje u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), koristeći ga kao platformu za svoje proizvode, o čemu je BIRN ranije pisao.

Osim što je koristio “Serbon”, Rundo je u Srbiji registrirao i svoju firmu.

Rundo se više puta dopisivao s novinarima BIRN-a, ali nije odgovorio na konkretna pitanja.

“Radim odjeću dok ne dođe vrijeme da vratimo Kosovo, a nadam se da će to biti uskoro”, napisao je u odgovoru.

Rundo je u martu 2023. godine uhapšen u Rumuniji zbog optužbi za ulične nerede i fizički napad u SAD-u.

Ranije je Rundoova organizacija učestvovala u prikupljanju novogodišnjih paketića za djecu s Kosova. U tu akciju bio je uključen i “Serbon”, čiji ambasador na laktu nosi tetovažu crnog sunca, koji, prema Bazi simbola mržnje ADL-a, predstavlja izmijenjeni oblik “svastike” koji su koristile SS divizije tokom Drugog svjetskog rata. Danas je ovo simbol koji koriste brojni neonacisti i drugi supremacisti.

BIRN nije uspio kontaktirati vlasnike “Serbona” radi komentara za ovu priču.

“Serbon” je osim s Rundoom sarađivao i s organizacijama “Junak” i “Kormilo”, koje se predstavljaju kao humanitarne, ali učestvuju na događajima sa organizacijama koje flertuju s neonacizmom.

BIRN je i ranije pisao o ovoj povezanosti, a Dragan Grmuša iz organizacije “Junak” pojašnjava kako je s vlasnikom “Serbona” blizak drugar, te da mu je nebitna ideologija koju promovira.

“To je neka njihova ideologija koju oni propagiraju (…) i u šta se ne miješam”, govori Grmuša odgovarajući na pitanje o slaganju sa ideologijom shopa s kojim je sarađivao.

“To su moji drugari i ja s njima imam, eto imam i neku privatnu saradnju. Tako da nema šta da se slažem ili ne slažem sa onime što oni rade. Mi smo radili neke zajedničke majice”, navodi Grmuša dok pokazuje na majicu na kojoj je natpis “Slovensko bratstvo”.

Dok pojašnjava kako je Fondacija napravila tek sedam-osam motiva za majice, on ističe da je prioritet pomaganje ratnim veteranima, kojima se majice i poklanjaju, poput one s natpisom “Nema nazad, iza je Srbija”.

Prenos ideologije preko Drine

Slično saradnji sa “Serbonom”, “Junak” je sarađivao i s humanitarnom organizacijom “Krajina za Srpsku” u Republici Srpskoj.

Od 2019. godine, pod zastavom s nazivom pjesme koju koriste nacionalisti “Dogodine u Prizrenu”, ove dvije organizacije pokretale su humanitarne akcije i prodavale proizvode “Junaka”.

“Krajina za Srpsku” danas prodaje i svoje majice, a nedavno je dobila i prostor u Čelincu.

“Zajednički cilj i nama i našoj braći iz Republike Srpske, (…) jeste da prenesemo i da se tamo nose ‘Junak’ majice i da se zna o ‘Junaku’, kao što se i ovdje zna o njima”, kaže Grmuša.

U centru Banje Luke, nedaleko od Robne kuće “Boska”, otvoren je “Butik Bastion”, prodavnica u kojoj se prodaju majice “Avangarde”, već poznatog brenda.

Neke od majica u “Bastionu” imaju natpise “Dogodine u Kninu” i “Dogodine u Prizrenu”.

“Avangarda” se žali da im društvene mreže brišu objave.

“Slike nam se konstantno brišu. Objave nam guše u vidljivosti. Cenzura maksimalna. A na slici je duks na kojem piše ‘Banja Luka’ i panorama grada”, navodi se na ovoj stranici u objavi iz 2021. godine, kada je Instagram maknuo određene objave zbog kršenja smjernica.

Iz ovog shopa nisu odgovorili na zahtjev za razgovor, iz “Krajina za Srpsku” su rekli da ne žele razgovarati.

Problem uklanjanja sadržaja sa mreža nema “Princip brand”, koji na Facebooku i Instagramu ima više od 60.000 pratilaca, a svoju odjeću dostavlja za čitav svijet.

U izvještaju “Hatebook” Koalicije za bezbjedniji internet iz SAD-a i Centra za suprotstavljanje digitalnoj mržnji (CCDH) iz Velike Britanije i SAD-a, navodi se kako Facebook krajnjim ekstremistima i neonacističkim skupinama nudi “izlog” koji im daje pristup glavnoj publici i mjesto za reklamiranje neonacističke robe koja pomaže u finansiranju njihovih aktivnosti.

Cynthia Miller-Idriss, američka sociologinja, u knjizi “Mržnja u domovini: Nova globalna krajnja desnica” pojašnjava kako odjeća djeluje kao prenosnik ekstremističkih ideja u mainstream društvo izlažući druge istim porukama, i navodi kako se ekstremističke ideje uvode neočekivano.

“Rastuća upotreba društvenih medija i digitalnih platformi za ekstremističku komunikaciju i regrutiranje omogućila je da se emocionalni apeli koji podupiru krajnje desničarsko-ekstremističku komunikaciju pažljivo stiliziraju i prilagode za njihovu vizualnu i kulturnu privlačnost ranjivoj omladini”, navodi se i dodaje kako na ovaj način estetika i stil postaju “vrata” u ekstremističku scenu i supkulturu.

Ideologija na odjeći

“Princip brand”, registriran 2017. godine kao firma za proizvodnju odjeće u Beogradu, prodaje majice s likovima Gavrila Principa i četničkih vojvoda Draže Mihailovića i Momčila Đujića.

Mihailović, četnički vođa, osuđen je na smrt 1946. godine zbog veleizdaje i saradnje s nacističkom Njemačkom. Njega je Viši sud u Beogradu rehabilitirao 2015. godine.

“Ličnosti koje ste naveli predstavljaju ljude koji su svoj život podredili onom za nas najvrednijem što imamo u ovozemaljskom svetu, a to je sloboda”, navode iz “Princip branda” u odgovoru BIRN-u.

“Oni su se borili ne samo za svoju slobodu već i za slobodu čitavog svog naroda, uključujući i slobodu vašeg, i za njega su dali ono, sada pretpostavljamo za vas, najvrednije što imamo u ovozemaljskom svetu – svoj život. Stoga imamo pozitivno mišljenje prema takvim ljudima, verujemo kao što misli i većina moralno odgovornih ljudi”, dodaju u odgovoru.

Miller-Idriss navodi kako desničari uključuju sve proizvode koji podupiru njihovu ideologiju – od kuhanja do odjeće koju nose.

“U godinama otkako je bjelački supremacistički bloger Andrew Anglin poticao svoje sljedbenike da se odijevaju na ‘moderne’ i ‘cool’ načine na skupu Unite the Right u Charlottesvilleu, krajnje desničarska moda brzo se razvila”, navodi se u knjizi te pojašnjava kako je estetika bijelih majica privukla pažnju, nakon čega se kreiraju novi brendovi koji reklamiraju krajnju desnicu, s porukama i simbolima ugrađenim u odjeću kako bi prenijeli ideologiju nadmoći bijele rase.

“Pokazalo se da je majica idealan kanal za rasističke i nacionalističke poruke. Moda sve više postaje sastavni dio dosega krajnje desnice”, pojašnjava u knjizi Miller-Idriss.

U Srbiji je upotreba simbola kojima se propagiraju ili opravdavaju ideje, radnje ili postupci lica za koje su ta lica osuđena za ratne zločine zabranjeni Zakonom o zabrani manifestacija neonacističkih ili fašističkih organizacija ili udruženja i zabrani upotrebe neonacističkih ili fašističkih simbola i obilježja.

Ovim zakonom je zabranjena proizvodnja, umnožavanje i skladištenje simbola koji podstiču ili šire mržnju i netrpeljivost.

Iz “Principa” za BIRN kažu kako nisu imali problem sa zakonom.

“Beskrajno volimo i poštujemo svoju zemlju. Registrovali smo firmu, izdajemo račune i svojoj zemlji plaćamo poreze i doprinose, pa nema ni razloga da zbog toga imamo problem”, navode u odgovoru.

Prema finansijskom izvještaju koji je objavljen za “Princip”, ova firma ima jednog zaposlenog, a tokom 2022. godine poslovala je s dobiti većom od 50.000 maraka.

Prilikom posjete prodavnicama “011” i “28.6” novinari BIRN-a dobili su račune na kojima su majice deklarirane kao majice sa štampom, odnosno majice božur.

U finansijskom izvještaju ove prodavnice stoji kako je dobit za 2021. godinu bila oko 9.000 maraka, a u statističkom izvještaju se navodi da imaju samo jednog zaposlenog radnika.

Milosavljević smatra da ne postoji tržišna inspekcija niti ministarstvo koje bi ispratilo problem shopova gdje proizvode i prodaju majice kojima se veličaju ratni zločinci.

“Tu postoji jedna politička ekonomija zločina”, kaže on.

“To se čak čini kao neki koncept, kao matrica, gdje je zapravo nacionalističko savezništvo i simbioza tako čvrsto s novcem vezana, a da se, s druge strane, oni koji se bore protiv toga predstavljaju kao izrodi”, dodaje Milosavljević.