Kako “prisiliti” odgovorne da implementiraju mjere koje će ublažiti posljedice krize

Rat između Rusije i Ukrajine doveo je do ekonomske krize u cijelom svijetu. Toga nije pošteđena ni naša država. Pokidani su kanali opskrbe, prijete energetski šokovi, naslućuju se prve nestašice, a inflacija hara.

S toga se postavlja pitanje da li vlast u BiH radi dovoljno na tom polju i koje su glavne prepreke u tom procesu?

Profesorica sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Sarina Bakić za portal Akta.ba je rekla da neadekvatna reakcija na sveopštu krizu nije prisutna samo u Bosni i Hercegovini.

Ona kaže da mnogima ova kriza nije sasvim jasna i da nisu kapacitirani da adekvatnim mjerama poboljšaju stanje.

“Jedno je jasno da ljudi sve teže žive i da se teško snalaze u ovoj novoj krizi (ne smijemo zaboraviti ni krizu prouzrokovanoj pandemijom COVID-19). Svjedoci smo kako realnih ali isto tako posve iracionalnih i nepotrebnih poskupljenja, dok se standard građana i građanki u Bosni i Hercegovini ne mijenja, već se uveliko snižava i degradira”, pojasnila je profesorica Bakić.

Naglasila je da nemamo ozbiljne socijalne pokrete koji bi artikulisali probleme i samim tim “prisilili” odgovorne da kreiraju i implementiraju mjere koje će ublažiti posljedice krize i učiniti, za mnoge stanovnike BiH, egzistenciju podnošljivijom.

Na pitanje o promjenama socioekonomskih politika i prilika u BiH za vrijeme predizborne kampanje profesorica je stava da se one uopšte ne mijenjaju.

“One se uopšte ne mijenjaju jer su bosanskohercegovački politički lideri i političke stranke okrenute sebi, te se uglavnom kampanje svode na međusobne animozitete i konflikte, s naglaskom na teme koje malo dodira imaju sa trenutačnom ekonomskom krizom i rješavanju gorućih problema za naše građane i građanke. Mnogo je nerazjašnjenih pitanja i problema, koji se samo nakupljaju, nedostaju dugoročne politike, sa jednim konsenzusom svih da se u ekonomskom smislu položaj Bosne i Hercegovine promijeni”, rekla je Bakić.

Da bi uopšte mogli uvesti neke socijalne i ekonomske mjere profesorica smatra da je potrebna ozbiljna i stručna strategija razvoja, koja bi upućivala na stabilniji razvoj društva u cjelini naročito s ekonomskog i socijalnog aspekta.

“Tzv. Jednokratne mjere, samo uslovno “gase požare” i ne rješavaju sistemski probleme, u dugoročnom smislu. S druge strane, zabrinjavajući je “fatalistički” odnos stanovništva, “bit će šta bude”, a što ne može dovesti do ključnih promjena kada je pitanje životnog standarda građana i građanki u pitanju”, rekla je.

Ekonomska diplomatija

Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle je izjavio da je teško sprovoditi mjere ograničavanja cijena, kako u zemljama regiona, tako i u Bosni i Hercegovini, posebno u Bosni i Hercegovini kao visoko decentraliziranoj državi.

“To je tako jer cijene najviše ovise od globalnih ekonomskih dešavanja, što ne možemo kontrolisati. Zbog toga ograničavanje cijena može voditi nestašici, stvaranju zaliha ili pak propadanju mikro i malih poduzeća koji ne mogu podnijeti tržišne pritiske. Ograničavanje marži je realnija mjera, ali sa druge strane ovo nije kriza (visokih), marži pa zato i ne daje rezultate”, smatra Čavalić.

On smatra da bosanskohercegovačke vlasti su mogle i još mogu smanjiti fiskalno i bilo kakvo drugo opterećenje za građane i privrednike.

“Ovo bi direktno pomoglo da se utječe na pad cijena, kao i jačanje životnog standarda, odnosno privrednih kapaciteta. Odgovornost za ovo imaju svi nivoi – od privremenog ukidanja akciza na državnom nivou, preko smanjivanja doprinosa na entitetskom, pa sve do ukidanja pojedinih parafiskalnih nameta na nivou kantona i jedinica lokalne samouprave. Propuštamo prilike da ovo uradimo”, naglasio je, dodajući da se drugi set mjera se odnosi na provođenje ključnih transformacija – digitalna i energetska posebno.

“Sada je vrijeme za navedenim, a kako bi se povećala konkurentnost ovdašnje privrede i ostvarile energetske uštede. Vlasti nažalost nemaju potrebni legitimitet i povjerenje da bi bolje komunicirali u vezi energetske krize. Konačno, potrebno je raditi na ekonomskoj diplomatiji sa ciljem osiguranja uvoza faktora proizvodnje i finalnih proizvoda. Ovim se obara inflacija na domaćem tržištu. Postoji još dosta mjera, međutim fokus politike je trenutno samo na izbornima”, zaključio je Čavalić.

Akta.ba