Kako pravilno pružiti prvu pomoć u slučaju srčanog zastoja

Oboljenja srca i krvnih sudova najčešći su uzrok smrti svake druge osobe u svijetu. Veliki broj ljudskih života završava se zbog neraspoznavanja prvih simptoma infarkta srca, niti pravilnog pružanja prve pomoći. Često smo u zabludi i kada pomažemo osobi koja proživljava epileptični napad, jer uvriježena mišljenja o pružanju prve pomoći, nisu ispravna.

Oko 95 posto osoba koje su imale iznenadni srčani zastoj ne preživi do dolaska stručne pomoći, zbog čega efektivna reanimacija na mjestu nesretnog događaja udvostručuje šansu za preživljavanje.

“Vidite i sigurni ste da pacijent ne diše, započinjemo odmah sa 30 kompresija. Nakon toga blago pogledamo vrat, da nema nekih oštećenja i otvaramo disajni put zabacivanjem glave unazad. Onda idemo sa dvije inicijalne ventilacije, odnosno, upuhivanja. Nakon toga nastavljamo sa kompresijama”, kazao je Mujo Subašić, glavni medicinski tehničar Hitne pomoći KS.

Visoke temperature pogoduju srčanim napadima

Visoke temperature pogoduju srčanim napadima, posebno kod starije populacije, mada su, sve češće na udaru i mlađi. Porazan je podatak da se godišnje registruje preko 700.000 neočekivanih srčanih zastoja.

“Dvije trećine se dešavaju upravo van bolnice, odnosno, u kućama, stanovima, na ulici, na radnim mjestima, sportskim terenima. Kad gledamo statistički, nažalost, vjerovatnost da baš mi budemo tu, ili da neko od naših građana upravo bude tu kada se tako nešto desi nekome je dosta velika”, pojasnila je doktorica Aida Gavranović, rukovodilac Centra za rehabilitaciju.

Ispravno pružiti prvu pomoć je presudno

Brzo i pravilno pružanje prve pomoći presudno je i u slučajevima epileptičnih napada. Deset posto populacije doživi jedan ovakav napad u svom životu, jer ne postoji pravilo kada se i u kojoj situaciji može dogoditi.

Ipak, uvriježena mišljenja o pružanju prve pomoći, do dolaska hitne službe, nisu ispravna, upozoravaju ljekari.

“Obezbijediti površinu na koju će spustiti pacijenta, zatim pomoći da se obezbijedi pravilno disanje, pacijenta okrenuti na stranu. Ono što je uvriježeno u našem mišljenju: izvlačenje jezika, glava, podizanje u stranu, dodavanje metalnih predmeta apsolutno nije ispravna ionformacija. To se ne treba i ne smije raditi”, dodala je Anisa Šahbaz, doktorica iz Poliklinike Sanasa.

Centar za edukaciju Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo, organizuje kurseve na kojima svi zainteresovani građani mogu da nauče tehnike oživljavanja i budu korisni svojoj zajednici.