Kako posluju banke u BiH sa osobama na američkoj crnoj listi i šta kaže zakon

pisak osoba iz Bosne i Hercegovine na američkoj crnoj listi sve je veći. Sankcije Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, State Departmenta i Vlade Velike Britanije podrazumijevaju zabranu putovanja, blokadu imovine, zabranu transakcija, poslovanja, davanje doprinosa i osiguranje sredstava.

Pored toga, američkim građanima je zabranjeno da učestvuju u transakcijama sa licima koja su na listi sankcionisanih. S druge strane, u bh. javnosti se stiče utisak, da uvođenje ovih sankcija nema pravne ni političke posljedice. No, u ovom tekstu se nećemo baviti političkim posljedicama, već isključivo pravnim tj. zakonskim u segmentu bankarstva, otvaranjem računa, uplatom novca, platnim prometom i sl.

Kakva je politika banaka u vezi otvaranja računa fizičkim licima, procjeni rizika i provedbi restriktivnih mjera Sjedinjenih Američkih Država prema kompanijama i fizičkim licima, zatražili smo mišljenje od Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. 

Navode da je odredbama člana 8b. Zakona o unutrašnjem platnom prometu propisano da su banke dužne fizičkom licu koje ima zakonit boravak u Federaciji Bosne i Hercegovine a nema otvoren račun za obavljanje platnog prometa, na njegov zahtjev omogućiti otvaranje i korištenje računa s osnovnim uslugama, osnovni račun.

Osnovni račun je račun koji se koristi za obavljanje platnih transakcija u konvertibilnim markama i obuhvata:

– usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa;

– usluge koje omogućuju uplatu gotovog novca na račun za plaćanje;

– usluge koje omogućuju isplatu gotovog novca s računa na šalterima ili na bankomatima i drugim sličnim uređajima i

– usluge prijenosa novčanih sredstava s računa na drugi račun, i to: direktnim zaduženjem; korištenjem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta; odobrenja, uključujući trajni nalog, na terminalima i na šalterima i putem sistema internet bankarstva.

Također, ovim zakonom je propisano da je banka dužna odbiti zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa ako bi otvaranje tog računa dovelo do povrede propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

“Shodno odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, banke su u obavezi da prilikom uspostave poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija utvrde identitet klijenta, utvrde stvarnog vlasnika, traže podatke o svrsi i namjeni prirode poslovnog odnosa, kao i da prikupe druge podatke i dokumentaciju propisanu odredbama ovog Zakona”, pojašnjeno je iz Agencije.

U slučaju onemogućenosti izvršenja propisane mjere identifikacije i praćenja transakcija, banke shodno odredbama člana 8. Zakona ne smiju uspostaviti poslovni odnos ili izvršiti transakciju, odnosno moraju prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos ili odbiti izvršenje transakcije.

BANKE DUŽNE DA PROCJENE RIZIK

Temeljem odredbi Zakona, banke su dužne da izrade procjenu rizika kojom utvrđuju stepen rizičnosti grupa klijenata ili pojedinog klijenta, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda, uključujući i poslovanje s platnim karticama, u vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti.

Također, banke su dužne uspostaviti efikasan sistema upravljanja svim rizicima kojima mogu biti izložene u svom poslovanju, uključujući i upravljanje rizicima na nivou bankarske grupe i obavezama koje banke u međunarodnom platnom prometu imaju prema korespondentnim bankama.

“Odredbama člana 2. Zakona o primjeni restriktivnih mjera propisano je šta međunarodne restriktivne mjere uključuju, te da međunarodne restriktivne mjere Bosna i Hercegovina primjenjuje zbog provođenja međunarodnih pravno obavezujućih odluka Ujedinjenih naroda ili kada se pridruži restriktivnim mjerama Evropske unije ili u drugim slučajevima u skladu s međunarodnim pravom”, istaknuto je.

O načinu uvođenja, provođenja i ukidanja međunarodnih restriktivnih mjera koje nisu posebno uređene Zakonom o primjeni restriktivnih mjera, odlučuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nakon konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Odredbama člana 4. pomenutog zakona propisane su i vrste privremenih finansijskih mjera.

Obaveza primjene restriktivnih mjera koje određene države donose samostalno zakonima nije izričito propisana. Međutim, zbog rizika kojim su banke izložene uspostavom poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija s licima koje se nalaze na sankcijskim listama, organi i funkcije banke trebaju izvršiti analizu i procjenu rizika kojima su izložene uspostavom poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija s istim. U ovisnosti od rezultata provedenih analiza i izvršenih procjena rizika banke trebaju donijeti odgovarajuće odluke.

“Slijedom navedenog, mišljenja smo da su banke u Federaciji Bosne i Hercegovine dužne primjenjivati sve restriktivne mjere protiv svih lica, protiv kojih su na snazi mjere donese odlukama Ujedinjenih naroda i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na način propisan Zakonom o primjeni restriktivnih mjera”, kažu za Akta.ba.

Također, napominju da su banke dužne spriječiti gubitak povjerenja u integritet banke do kojeg može doći zbog nepovoljnog javnog mišljenja o poslovnoj praksi banke, te procjenjivati mogućnosti ograničenja transakcija s inostranstvom i/ili potpunog isključenja banke iz međunarodnog platnog prometa, koje proizilazi i iz poslovnih veza banke s pojedinačnim klijentima, uključujući i klijente koji su obuhvaćeni sankcijskim listama Sjedinjenih Američkih Država.

“S tim u vezi, mišljenja smo da banke prilikom uspostave poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije trebaju cijeniti rizik kojem su izložene sa svakim pojedinačnim klijentom i u zavisnosti od procijenjenog rizika donositi odgovarajuće odluke u vezi uspostave poslovnog odnosa, te sveobuhvatnosti mjera ograničenja koje će primijeniti protiv pojedinačnih lica i subjekata”, zaključuju iz Agencije za bankarstvo FBiH za naš portal.

ŠTA KAŽU BANKE

Iz Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina su za Akta.ba kazali da u skladu sa lokalnim zakonodavstvom, banke nisu u obavezi da primjenjuju sankcije SAD-a koje po svom sadržaju nisu sve iste, ali da oni ne žele da imaju poslovne odnose sa licima koja se nalaze na sankcijskim listama.

“Većina osoba iz BiH koje su na listi sankcija, su pod sankcijama koje obuhvataju zapljenu imovine koja se nalazi na teritoriji SAD-a i zabranu ulaska u SAD. Činjenica da neko sa ove liste sankcija ima otvoren račun izvan SAD-a ne predstavlja kršenje sankcija, te u ovom kontekstu vrsta računa nije bitna. Banka u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ima obavezu procjene rizika, te ima mogućnost da ne uspostavi saradnju s klijentom. Osobe koje se nalaze na listi sankcija su spriječene da vrše transakcije međunarodnog platnog prometa sa SAD. Raiffeisen banka zbog reputacijskog rizika ne želi da ima poslovne odnose sa licima koja se nalaze na sankcijskim listama, te na taj način i postupa onako kako to lokalno zakonodavstvo dozvoljava“, navode iz Raiffeisen banke. 

IMPLIKACIJE SANKCIJA

Dakle, posljedično mjeri američkih sankcija sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u. ( Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a).

“Pored toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u iznosu 50 odsto ili više jednog ili više lica koja su na listi, također mora biti blokirana.  Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu lica uvrštenih na listu ili blokiranih lica, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete”, istaknuto je na web stranici Ambasade SAD-a.

Zabrana uključuje obezbjeđivanje ili davanje finansijskih sredstava, roba, ili pružanje usluga u ime, u korist ili direktno bilo kojem blokiranom licu, te primanje bilo kakve finansijske potpore ili sredstava, roba, ili usluga od takvih lica. Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim licima i pojedincima mogu biti i same sankcionisane ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti s ciljem provedbe ove odluke.

“Borba protiv korupcije širom svijeta glavni je prioritet američke administracije, a Ministarstvo finansija SAD-a neće oklijevati da koristi sva raspoloživa sredstva da insistira na odgovornosti korumpiranih aktera odgovornih za destabilizirajuće aktivnosti”, istaknuto je iz Američke ambasade.

Ambasada SAD u Sarajevu obavezala se da će sa partnerima koji zagovaraju isti cilj povećati obim razmjene informacija u vezi sa aktivnostima korumpiranih pojedinaca i tako otežati korumpiranim pojedincima u BiH da prisvajaju nezakonito stečena sredstva i investiraju ih u inostranstvu, da će podržati sve lidere u borbi protiv korupcije u BiH, uključujući državne službenike, istraživačke novinare i predstavnike civilnog društva, te da će u javnom prostoru nastaviti svoje zalaganje za borbu protiv korupcije i protiv njenog negativnog uticaja u BiH.

“Posvećenost Ambasade SAD tome da korumpirani pojedinci snose odgovornost za svoja djela ogleda se i u preduzimanju novih koraka u smislu poništavanja postojećih ili odbijanja izdavanja novih viza, kako poslovnih tako i turističkih, za putovanja u Sjedinjene Države onim pojedincima koji su umiješani u korupciju”, istaknuto je iz Ambasade SAD u BiH.

Inače, uredba o sankcijama je na snazi više od 20 godina. Prvi put je ovu uredbu donio tadašnji predsjednik SAD George W. Bush 2001. godine i od tada se sankcije redovno produžavaju.

Sanctions list, OFAC

KO JE NA CRNOJ LISTI

Na popisu OFAC-a iz Bosne i Hercegovine je 13 pojedinaca (Milovan Bjelica, Mariko Čavara, Milorad Dodik, Diana Kajmaković, Naser Kelmendi, Savo Krunić, Fadil Novalić, Asim Sarajlić, Alen Šeranić, Dragon Spasojević, Slobodan Stanković, Gordana Tadić Dragomir Vasić) i 14 pravnih lica iz BiH i ova lista je dostupna na internetu. Uglavnom se radi o humanitarnim organizacijama koje su koje su koristile različita imena i imale više adresa u BiH. Nekim osobama su sankcije ukinute, neke su preminule, no i dalje su na listi.  

VOA je pisala da postoji razlika između sankcija State Departmenta i OFAC-a. Ipak, u oba slučaja dužnosnici iz BiH imaju zabranu ulaska u SAD, ali je kod OFAC-a fokus na trgovini i ekonomiji, pa oni koji se nalaze na listama, između ostalog, ne smiju poslovati s američkim firmama i državljanima.

Akta.ba