Kako planirati sjetvu, a izbjeći štete: Poljoprivrednici na velikim mukama

Sve izraženije posljedice klimatskih promjena, dugotrajne kiše, poplave, suše ili kasni mrazevi, na muke su stavile i bh. poljoprivrednike.

Kišovito proljeće

U trenutnim okolnostima teško se pridržavati ustaljenog kalendara proljetne sjetve, a štete na usjevima i u voćnjacima su, izgleda, postale neizbježne.

– Prošla godina je bila teška zbog jako kišovitog proljeća, ali potrebne količine uspijem proizvesti tako što uvijek sijem više nego što mi je potrebno. Za ishranu oko 30 grla stoke, koliko imam, meni bi bilo potrebno do 9 hektara zasijanih površina, ali uvijek sijem više od 10 jer nikad ne znam hoće li me neka parcela izdati – kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača SBK.

Na način da se unaprijed odreknu dijela usjeva koji će stradati zbog lošeg vremena, poljoprivrednici imaju i veće troškove sjetve. Bulut kaže da se programi podrške uglavnom prilagođavaju velikim proizvođačima.

– Male su ljude zapostavili. Država je uzela sebi za pravo, lakše joj raditi s većim, pa to vodi prema smanjenju proizvodnje, odlasku ljudi vani, sve većem uvozu i cijenama hrane za građane – ističe Bulut.

Suša i grad

Lutvija Karić, profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA-e, kaže da nas u narednim godinama očekuju još izraženije nagle izmjene visokih i niskih temperatura, ekstremnih padavina i suša, kao i grada, oluja i vjetrova. Za svaku od tih pojava potrebno je imati odgovor.

Karić: Brojni izazovi. Facebook

– S obzirom na to da nije bilo snijega i akumulacije vlage u tlu, nas očekuje veoma teška godina zbog suša koje će nas pratiti. Zemlje koje se ozbiljnije bave istraživanjem klimatskih pojava prognoziraju da će se u narednom periodu broj dana s temperaturama iznad 30 stepeni povećati za čak dvije do tri sedmice. Očekuju nas brojni izazovi – ističe prof. dr. Karić.

Opstanak privrede

– Inovacije i edukacije znače opstanak domaće poljoprivrede, jer nezamisliva je poljoprivreda po modelu koji je važio prije 30 ili 50 godina, a koji se još održava – kaže Lutvija Karić, profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA-e.

Naše usjeve pred sve izraženijim vremenskim neprilikama moramo braniti svim sredstvima. 

Avaz