Kako je Ukrajina postala tržište za procvat namjenske industrije na Balkanu

“Teroristi i kriminalci uživali su velikim količinama dostupnog oružja nakon raspada Jugoslavije 1990-ih. Sada je red na zapadne vlade. Dok rat bjesni u Ukrajini, one prikupljaju municiju i oružje iz regiona”, navodi britanski Economist.

Economist navodi da se izvoz oružja iz Srbije učetvorostručio od 2020. godine, te da je oko 800 miliona eura municije iz te zemlje otišlo u Ukrajinu od početka ruske invazije, dok se izvoz iz BiH u prva četiri mjeseca 2024. godine gotovo se udvostručio u odnosu na isti period prošle godine.

“Tokom hladnog rata, sigurnosno paranoična Jugoslavija je imala veliku vojsku koju je podržavao veliki vojno-industrijski kompleks. Ostaci odbrambene industrije sada su koncentrisani u BiH i Srbiji, na koje otpada preko 90% vojnog izvoza Zapadnog Balkana”, navodi se u tekstu.

Od posebnog interesa za Ukrajinu i njene pristalice je sposobnost namjenske industrije u ovoj regiji da proizvodi municiju i opremu po standardima NATO-a i Sovjetskog saveza.

Također se ističe da je ta roba obično i jeftinija, te da granata proizvedena u BiH može koštati samo četvrtinu cijene granate proizvedene na Zapadu.

I BiH i Srbija imaju zakone koji ih ograničavaju prodaju oružja u ratnim zonama.

Međutim, kako navodi Economist, ove zemlje su “pronašle rješenja preko trećih strana”.

“Amerika je, na primjer, glavni kupac bosanskih metaka koje preusmjerava u Ukrajinu”, navodi se.

Srbija je, uprkos odbijanju da uvede sankcije Rusiji, poslala hiljade komada artiljerijske municije preko Češke, Turske i raznih kompanija. Balkanske članice NATO-a — Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Makedonija — prenijele su veliki dio svojih zaliha sovjetskog oružja, a nedavni izvještaji sugeriraju da bi Hrvatska mogla obnoviti kuvajtske tenkove M-84 koji bi bili poslati u Ukrajinu.

“Za neke regionalne vlade to je prilika da dobiju političku naklonost kod Amerike i Evropske unije. To se posebno odnosi na one koji teže ulasku u EU, poput Bosne i Albanije. Ukrajina ovo iskorištava”, navodi se, te se dodaje da je u februaru ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao na zajedničku proizvodnju oružja sa zemljama Zapadnog Balkana kako bi se osigurao “opstanak” Ukrajine.

Ekonomski motivi

Katarina Đokić sa Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu navodi da tu također postoje ekonomski motivi. Naime, “bosanskohercegovačke fabrike municije, koje su nekada bile na ivici gašenja, sada su popunjene”.

Economist piše da je za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prodaja oružja Ukrajini dio “delikatnog balansiranja između Zapada i Rusije”, ali i unosan posao za zemlju.

“Strašno volim kad izvozimo oružje, jer je to čist devizni priliv” naveo je on.

U tekstu se ističe da se oružje iz Srbije obično pojavljuje u dalekim sukobima. U julu je Amnesty International, organizacija za zaštitu ljudskih prava, izvijestila da je pronašla ogromne količine oružja iz te zemlje u ratom razorenom Sudanu.

Istraga koju su sproveli BIRN i izraelski list Haaretz otkrila je da je došlo do porasta oružja iz Srbije koje je dopremljeno u Izrael od napada u oktobru 2023. godine.

Međutim, ističe se da izvoz oružja iz Srbije “ne odgovara uvijek ukusima nacionalista” te zemlje.

Također se u ovom kontekstu spominje stav predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika.

“Milorad Dodik, koji kao lider Republike Srpske (dio Bosne u kojem dominiraju Srbi) poziva na etničku srpsku superdržavu, kritikuje prodaju oružja Ukrajini”, navodi se, te se dodaje je određen broj Srba iz regiona otišlo da se bore za Rusiju.