Kako je propao predmet “Pandora”

Bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje Kemalu Čauševiću prvobitna zatvorska kazna od devet godina smanjena je na pet i po, odlučilo je Apelaciono vijeće Suda BiH u drugostepenom postupku.

Prvostepenom presudom Suda BiH je, podsjetimo, Čauševiću oduzeta imovina: četiri stana u centru Sarajeva, četiri poslovna prostora, te tri njive, kao i 575.293,57 KM. Međutim, žalba optuženog Čauševića i njegovih branilaca, te žalbe Aide Čaušević i maloljetne K. Č. Na daj dio presude o oduzimanju imovinske koristi su uvažene i prvostepena presuda je u tom dijelu ukinuta i određen je novi pretres pred Apelacionim vijećem BiH, piše Žurnal.

Podsjetimo, da je bivšem direktoru UIO imovina “zaleđena” još 2013. godine kada je i pokrenuta istraga u predmetu “Pandora” koja je najavljivana kao jedan od najvažnijih slučajeva korupcije u poslijeratnoj BiH koji će uzdrmati vrhove SDA, HDZ-a i SNSD-a. Međutim, nakon osam godina čuvena “Pandora” svedena je na Čauševića i uvoznika tekstila Anesa Sadikovića koji je danas zbog davanja dara osuđen na dvije godine zatvora. Sadikoviću je potvrđena prvostepena presuda.

U prvostepenoj presudi stoji da je Tužilaštvo BiH dokazalo navode optužnice da je Čaušević primio milion i 722 hiljade konvertibilnih maraka mita. On je proglašen krivim što je kao direktor UIO BiH 2007. stupio u kontakt sa uvoznicima tekstila Sadikovićem i ranije osuđenim Sedinetom Karićem i nezakonito dogovorio da će favorizovati njihove firme na način da će im obezbijediti da prikazuju fakture iako je znao da su na njima prikazane niže cijene.
Čaušević je tražio od uvoznika tekstila da mu na ime ove usluge, redovno, svaki mjesec predaju po 1.000 KM. Taj novac je dalje ulagao u kupovinu nekretnina i na taj način ga je stavljao u legalne tokove.

“Presuda je preinačena u dijelu izrečene krivičnopravne sankcije u odnosu na Čauševića, na način da mu je za primanje dara i drugih oblika koristi izrečena kazna zatvora u trajanju od pet godina i šest mjeseci”, naveli su iz Suda BiH obrazlažući presudu Apelacionog vijeća Suda BiH.

Akcija “Pandora” počela je 2014. hapšenjem 54 osobe među kojima je bio i Čaušević.

Čaušević je kao kadar SDA na mjesto direktora UIO postavljen 2004., a Vijeće ministara ga je s ove funkcije smijenilo u februaru 2011. Njegovoj smjeni prethodile su optužbe da je umiješan u nekoliko poreskih i carinskih malverzacija, kao i upozorenja zaposlenih u UIO da je samovoljno otpuštao kadrove koji se nisu slagali s njegovim radom. Treći mjesec nakon hapšenja, kada je shvatio da se neće izvući, Čaušević je potpisao preliminarni sporazum sa tužiocima Dubravkom Čamparom i Olegom Čavkom. Tada se obavezao da će svjedočiti u predmetima protiv Nikole Špirića, Dragana Čovića, Sulejmana Tihića koji je u to vrijeme bio živ, te drugih funkcionera koji su s njim učestvovali u kriminalu.

U međuvremenu su tužitelji odustali od sporazuma, tako da istrage protiv visokopozicioniranih političara, koje je Čaušević spominjao u svojim izjavama, nikada nisu pokrenute. Iako je prije nekoliko godina nudio dokaze protiv njih, Čaušević je nakon prvostepene presude pred Sudom BiH izjavio da mu “nije namjestila politika, nego pravosuđe”.

Žurnal je sve detalje kako se vršio kriminal preko Uprave za indirektno oporezivanje BiH u vrijeme dok je na čelu te institucije bio Kemal Čaušević, ali i kako su u taj kriminal bili uključeni politički akteri dao u filmu “Pandorina kutija”.

I pored tvrdnji Tužilaštva BiH, ranijih godina, da se nastavlja sa istragom u ovom predmetu, do danas se ništa konkretno po tom pitanju nije uradilo.