Kako je propao bh. gigant koji je nekada zapošljavao i do 5.000 radnika

Kožarsko-tekstilni kombinat (KTK) Visoko osnovan je 1946. godine kao mala fabrika za proizvodnju kože. Zlatno doba za preduzeće bile su šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka kada su modeli iz ove fabrike predstavljeni na modnim pistama Pariza i Moskve.

Pod vođstvom generalnog direktora Mule Hodžića, KTK je postao najveće preduzeće u bivšoj Jugoslaviji za proizvodnju kože i proizvoda od kože, sa izvozom u Ameriku, Rusiju, Njemačku, Češku, Italiju i mnoge druge zemlje piše Capital

Kada je Josip Broz Tito posjetio Kožarsko-tekstilni kombinat 1971. godine, legendarni jugoslovenski modni kreator Aleksandar Joksimović je u Visokom priredio reviju kožnih ostvarenja iz svoje tadašnje kolekcije.

Mnoge jugoslovenske estradne i filmske zvijezde su nastupale u ekskluzivnim modelima sa znakom visočkog brenda. Učesnici završne manifestacije zatvaranja Zimske olimpijade u Sarajevu 1984. godine takođe su bili obučeni u modele visočkih majstora.

KTK Visoko imao i predstavništvo u Sidneju

U najboljim danima ovaj nekadašnji industrijski div zapošljavao je oko 5.000 radnika.

Da uspješnom kožarskom preduzeću nije bilo lako obezbijediti sirovinu, pokazuje i podatak da je KTK Visoko otvorio predstavništvo i u Sidneju, kako bi čak iz daleke Australije nabavljao kožu.

Međutim, nakon rata više ništa nije bilo isto. Uspostavom tržišne ekonomije u Bosni i Hercegovini (BiH), sa naglaskom na privatizaciju velikih državnih firmi, nekadašnji gigant će se naći u paukovoj mreži privatnih interesa.

Početkom 2004. godine, pred privatizaciju, u KTK Visoko bilo je zaposleno 1.350 radnika. Cjelokupna imovina u državnom vlasništvu tada je procijenjena na preko 100 miliona KM.

Proces pretvaranja državnog kapitala u privatni, započeo je 2004. godine javnim upisom 33 posto akcija. Među prvih deset vlasnika akcija tada se nalazio i kamatar iz Tuzle.

U isto vrijeme, Agencija za privatizaciju Federacije BiH pokušala je pronaći kupca za KTK Visoko prodajom većinskog državnog paketa, ali nije bilo zainteresovanih. Nakon toga entitetska Vlada je odlučila da više ne prodaje kompaniju kao jednu cjelinu, već pojedinačno fabrike.

Za neke od njih je bila zainteresovana bosansko-njemačka kompanija „Prevent“ u koju su Visočaci polagali velike nade.

„Prevent“ je u Visoko došao krajem 1990-ih. Ova kompanija je najpoznatija po automobilskim presvlakama koje izrađuje za njemačku automobilsku industriju, prije svega „Volkswagen“. U Visokom, „Prevent“ je mogao da računa na jeftinu i kvalifikovanu radnu snagu, fabričke pogone i infrastrukturu koju je KTK naslijedio iz bivšeg sistema.

„Prevent“ je zaposlio dio radnika KTK Visoko prvo 2008, pa potom 2014. godine. Neke je i otpustio, nakon kupovine tri fabrike visočkog kombinata. Ali, iako je „Prevent“ uspostavio moderne pogone, Visočaci su protestovali zbog načina na koji su fabrike pod rukovodstvom novih vlasnika odlagale otpad i gasova koji su nastajali njegovim raspadanjem.

Radnici nisu mogli da se liječe zbog neplaćenih doprinosa

Oni radnici koji su ostali u KTK Visoko, često nisu mogli da se liječe zbog ranije neplaćenih doprinosa.

Dok su se radnici nadali da će im Vlada uvezati staž novcem od prodaje fabrika, dio milionskih iznosa uplaćenih do 2015. godine otišao je na izmirenje dugova za staž i zdravstvo iz perioda 1997. do 1999. godine.

Mnogi od radnika koji su stekli uslove da se penzionišu, jednostavno nisu mogli ostvariti to pravo zato što Vlada Federacije BiH nije novac dobijen od prodaje dijelova kombinata uplaćivala na vrijeme.

Nezadovoljstvo dijela radnika kulminiralo je u septembru 2016. godine, kada su 43 radnika skoro sedam dana štrajkovali glađu. Tek je ova očajnička akcija primorala Vladu FBiH da uplati novac za njihovo penzionisanje kao što im je ranije obećala.

KTK Visoko je radila u smanjenom kapacitetu do 2021. godine, kada je Vlada Federacije BiH podnijela  sudu zahtjev za otvaranje predstečajnog postupka zbog platežne nesposobnosti preduzeća.

Stečajni upravnik Enes Ganić zatekao je 42 radnika i dugove od preko 38 miliona KM.

„Mi smo prodali nekih 35 nekretnina. Nijedna nekretnina nije prodata ispod procijenjene vrijednosti“, izjavio je Ganić za CAPITAL.

Među njima se nalazi i parcela na kojoj je bio planiran visočki aerodrom.

Stečaj još uvijek traje jer se samo u Visokom prodaje još nekoliko parcela, a KTK posjeduje značajnu imovinu i u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i na Kosovu.

Preostali radnici kompanije, prema riječima stečajnog upravnika, nisu za penziju jer nemaju ni staž ni godine.

Stiče se utisak da se bez KTK polako gasi kožarska industrija u gradiću sa stogodišnjom tradicijom industrijskog štavljenja kože.

Prošle godine „Prevent“ je zatvorio jedan pogon u Visokom zbog, kako kažu, „kontinuiranog smanjenja narudžbi“.